VAŽNO!!!

Podsjećamo vas na sve ono što, kao zdravstveni djelatnici, morate znati o ospicama.

Preuzmite ALGORITAM POSTUPANJA KOD OSPICA

Ospice su jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti koju uzrokuje virus ospica (Morbillivirus, MV)  iz porodice Paramyxoviridae. Virus ospica prenosi se kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.

Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica.

Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa.

Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 1-2 dana prije pojave prodromalnih simptoma odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa.

Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se makulopapulozni osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.

Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis. Smrtni ishod se bilježi u manje od 1 % oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3  do 5 %, a u nekim područjima doseže 10 do 30 %.

Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći rizik razvoja SSPE je u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.

U slučaju dolaska bolesnika s povišenom temperaturom, respiratornim simptomima i osipom, podsjećamo sve liječnike da diferencijalno dijagnostički u obzir uzmu i ospice. Pri tome je posebno važno uzeti detaljnu anamnezu o kretanju bolesnika i eventualnom putovanju. Bolesnika treba staviti u izolaciju i odmah obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa. VAŽNO!!!

Podsjećamo vas na sve ono što, kao zdravstveni djelatnici, morate znati o ospicama.

Ospice su jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti koju uzrokuje virus ospica (Morbillivirus, MV)  iz porodice Paramyxoviridae. Virus ospica prenosi se kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.

Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica.

Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa.

Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 1-2 dana prije pojave prodromalnih simptoma odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa.

Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se makulopapulozni osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.

Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis. Smrtni ishod se bilježi u manje od 1 % oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3  do 5 %, a u nekim područjima doseže 10 do 30 %.

Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći rizik razvoja SSPE je u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.

U slučaju dolaska bolesnika s povišenom temperaturom, respiratornim simptomima i osipom, podsjećamo sve liječnike da diferencijalno dijagnostički u obzir uzmu i ospice. Pri tome je posebno važno uzeti detaljnu anamnezu o kretanju bolesnika i eventualnom putovanju. Bolesnika treba staviti u izolaciju i odmah obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa.