home COVID-19, ZAgovornica Kome pripada javno zdravstvo u Hrvatskoj?

Kome pripada javno zdravstvo u Hrvatskoj?

Najčešće ponavljana neistina koja se u zadnje vrijeme periodički provlači kroz medijski prostor je teza da obiteljski liječnici u koncesiji ili privatnim ordinacijama nisu dio javnozdravstvenog sustava. Zadnji takav istup je onaj varaždinskog župana g.Radomira Čačića koji na konferenciji za novinare 21.04.2020.g. izjavio “Sad se tek vidi koliko je bilo važno da smo spriječili tadašnjeg ministra Kujundžića u realizaciji njegovog zakonskog teksta o privatizaciji primarnog zdravstva. Taj udar koji bi uništio javno zdravstvo, bio je, nema ni godinu dana.”, te u nastavku teksta poentirao: “Župani su jednoglasno stali protiv takve nesuvisle i neodgovorne odluke i sad se vidi da bi bez javnog zdravstva bili u problemu.1

Tim povodom smatram neophodnim da podsjetim na neke činjenice :

  1. Mrežom javne zdravstvene službe2 definira se i Mreža timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu, pri čemu se ne pravi razlika između timova koji djelatnost obavljaju u sklopu domova zdravlja i onih koji istu djelatnost obavljaju u koncesiji/privatnoj ordinaciji.
  2. U strateškim planovima razvoja javnog zdravstva RH3 na više mjesta istaknuti su liječnici obiteljske medicine kao neposredni izvršitelji ili suradnici.
  3. Timovi u obiteljskoj medicini djelatnost obavljaju temeljem sklopljenog Ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja s HZZO-om. Opseg i sadržaj poslova definirani su istim ugovorom, te su identični za timove u domovima zdravlja i timove u koncesiji/privatnoj ordinaciji.

Govoreći iz pozicije “domskog” liječnika vjerojatno i nisam spomenuo sve što se moglo, ali već iz navedenog se može zaključiti da su privatne ordinacije “privatne” samo imenom, koje možda i nije najsretnije izabrano radi pridruženih konotacija. Obiteljski liječnici u privatnim ordinacijama ne “posjeduju” svoje pacijente, često nisu niti vlasnici prostora u kojima rade, nekada niti opreme, obavljaju isti posao kao i liječnici u domovima zdravlja i financira ih HZZO u jednakim iznosima kao i domske ordinacije. Jedina razlika je što liječnik u privatnoj ordinaciji kao nositelj djelatnosti samostalno organizira posao i samostalno raspolaže prihodima ordinacije.

I ne treba dvojiti da su upravo prihodi ordinacija razlog zašto se pojedine interesne skupine tako grčevito zalažu za opstanak (i širenje) domova zdravlja. U privatnim ordinacijama veliki dio prihoda ostaje u ordinaciji za nabavu nove opreme, uređenje, edukaciju djelatnika, kako bi se pružila što kvalitetnija zdravstvena skrb. A koliko se u domovima zdravlja drži do javnozdravstvenog interesa i koliko zarađenog novca ostaje u službi obiteljske medicine najbolje se vidi na primjerima pojedinih ambulanti čiji oronuli prostori vape za obnovom, po opremi dostatnoj tek da pokrije zakonski minimum, po sve slabijem interesu za rad u obiteljskoj medicini, sve starijoj dobnoj strukturi u službi i praznim timovima koji su godinama bez liječnika, pa ih pokrivaju preostali kolege ostavljajući tako svoje pacijente za koje su ugovoreni bez zdravstvene zaštite. A to čine prema napucima ravnatelja domova zdravlja koji se ne žele odreći prihoda, pa krše ugovore o provođenju zdravstvene zaštite na što u HZZO-u svjesno odvraćaju pogled, sretni da se pacijenti ne žale, a istovremeno svjesni neodrživosti stanja i potrebe za temeljitim promjenama za što nemaju volje niti snage.

Liječnici u koncesiji i u ovoj pandemiji skrbe za preko 70 posto populacije RH, sudjeluju u radu izdvojenih COVID-19 ambulanti, uzimanju briseva, pokrivanju kolega u samoizolaciji i u svim dodatnim poslovima za koje stožeri procjene da su potrebni, kao sastavni dio našeg javnozdravstvenog sustava. U svjetlu svega navedenog svaki javni istup u kojemu se namjerno pokušava diskriminirati obiteljske liječnike koji rade izvan domova zdravlja i razdvojiti njihovo djelovanje od djelovanja javnozdravstvenog sustava kojemu pripadaju može se shvatiti jedino kao zlonamjeran, potaknut privatnim interesima i protivan ciljevima samog zdravstvenog sustava, te kao takav zaslužuje primjerenu reakciju.

 

Poveznice:

1. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/cacic-trazi-da-se-obrtima-i-trgovinama-odobri-rad-20200421

2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_09_101_2236.html

3. https://upuz.hr/aktualnosti/miz-strateski-plan-razvoja-javnog-zdravstva-2017-2020-godine–prvi-nacrt

Discover more from KoHOM

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading