![\"ines-balint\"](\"http:\/\/kohom.hr\/mm\/wp-content\/uploads\/ines-balint.jpg\")
<\/p>\n[box] Izvor: Hrvatsko Slovo, petak 28. kolovoza 2015. godine – Slika direktno.hr[\/box]<\/p>\n
<\/p>\n
Dr. Balint, KoHom je nastao zbog nezadovoljstva razinom kvalitete zdravstvene za\u0161tite u RH? Recite \u010dime ste sve nezadovoljni i \u0161to poduzimate?<\/strong><\/p>\n Nezadovoljni smo brojnim nerazja\u0161njenim pitanjima u zdravstvu iako ih ima daleko manje nego prije osam godina kad smo bili u najve\u0107oj krizi primarne zdravstvene za\u0161tite zbog \u010dega je KoHOM i osnovan.\u0161nji problemi, me\u0111utim, va\u017eni su jer o njima ovisi razvoj, ja\u010danje i kvaliteta obiteljske medicine u Hrvatskoj, sve za dobrobit pacijenata. Veliki je problem nerazumijevanje lokalne uprave prema nama koncesionarima u privatnoj praksi. Umjesto da sura\u0111ujemo i zajedni\u010dki razvijamo djelatnost obiteljske medicine, \u017eupanije i Grad Zagreb ne dopu\u0161taju odlazak novih lije\u010dnika u koncesije, tra\u017ee na\u010dine da nas dodatno “oporezuju” kroz koncesijske naknade umjesto da dodatno investiraju u razvoj dijagnosti\u010dkih i terapijskih mogu\u0107nosti u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi. Prosje\u010dno smo u dobi od 51 godine, sve je manje mladih zainteresiranih da ostanu i postanu specijalisti obiteljske medicine. Zbog nepostojanja, s nama usugla\u0161ene, dugoro\u010dne zajedni\u010dke strategije razvoja primarne zdravstvene za\u0161tite najvi\u0161e stradaju na\u0161i pacijenti kojima zbog barijera koje se pred nas postavljaju nismo u mogu\u0107nosti pru\u017eiti uslugu kakvu \u017eelimo i kakvu zaslu\u017euju. Drugi je zna\u010dajni problem nefunkcionalnost domova zdravlja i neadekvatna suradnja s privatnom praksom \u0161to je brojnim koncesionarima napravilo problem. Potreba za boljom opremljeno\u0161\u0107u na\u0161ih ordinacija, dodatnom edukacijom i bolje informiranje pacijenata je ne\u0161to \u0161to sami ne mo\u017eemo promijeniti – za to nam treba suradnja i razumijevanje Ministarstva zdravlja, HZZO-a i lokalne uprave.<\/p>\n No, ako gledamo na kvalitetu pru\u017eanja usluge, na\u0161im pacijentima je veliki problem taj \u0161to imamo premalo obiteljskih lije\u010dnika i veliki broj pacijenata u skrbi. Umjesto na 1700 bilo bi dobro da se ta brojka ograni\u010di na 1500. Uz nametnute nam birokratske poslove sve te\u017ee na\u0161im pacijentima pru\u017eamo uslugu kakvu \u017eelimo a s ciljem da oni br\u017ee, lak\u0161e i kvalitetnije rje\u0161avaju zdravstvene probleme. No nije sve crno. Sretni smo jer se nakon vi\u0161e godina pokazalo da su neki na\u0161i prijedlozi, koji su prihva\u0107eni i preto\u010deni u rje\u0161enja u praksi, dali dobre rezultate – dugotrajniji ugovori s HZZO-om i financijska stabilnosti, umanjivanje kazni i nastojanje da se pretvore u edukativne kontrole, smanjenje koncesijske naknade i drugih davanja, ukidanje nepotrebnih de\u017eurstava, uvo\u0111enje brojnih panela za lak\u0161e pra\u0107enje kroni\u010dnih bolesnika, uvo\u0111enje dijagnosti\u010dko terapijskih postupaka kojima se bolje oslikava rad obiteljskog lije\u010dnika i njegova tima, mogu\u0107nost dodatnog zapo\u0161ljavanja medicinske sestre, sestara a nadamo se i lije\u010dnika u timu, bolje definiranje grupne prakse itd. Sve su to ideje koje su ostvarene na temelju na\u0161ih prijedloga ili se planira njihovo ostvarivanje.<\/p>\n Nezadovoljni ste i dru\u0161tvenom i organizacijskom pozicijom obiteljskog lije\u010dnika? Koliko je obiteljskih lije\u010dnika uklju\u010deno u KoHOM?<\/strong><\/p>\n KoHOM ima 600 aktivnih \u010dlanova, ukupno simpatizera i registriranih lije\u010dnika imamo 1400. Smatramo da lije\u010dnik obiteljske medicine mora sa svojim pacijentom i timom postati uistinu centar zdravstvenog sustava. Trenuta\u010dno smo zatrpani administracijom, nepotrebnim poslovima, ali i prevelikom odgovorno\u0161\u0107u za nemedicinske stvari u sustavu. Ono \u0161to pacijenti i javnost ne znaju jest to da svakodnevno obra\u0111ujemo prevelik broj slu\u010dajeva. Unato\u010d svemu, svake godine na\u0161i pacijenti ali i neovisni EU istra\u017eiva\u010di, daju nam najbolje ocjene u cijelom hrvatskom zdravstvenom sustavu. Ponosni smo jer je obiteljski lije\u010dnik u Hrvatskoj dostupniji nego ijedan u Europi, a i u Hrvatskoj \u0161to pacijenti i te kako cijene. Velika odgovornost je ukazano povjerenje opravdati ali du\u017eni smo javnost upozoriti da nezainteresiranost i nepostojanje novih, mladih lije\u010dnika obiteljske medicine tu, danas dobru sliku, vrlo brzo mo\u017ee promijeniti na gore.<\/p>\n Zna\u010di li to da svoje probleme i zahtjeve niste mogli rije\u0161iti s mjerodavnim institucijama ili?<\/strong><\/p>\n To ovisi o aktualnoj politici. Sa svima razgovaramo i predla\u017eemo rje\u0161enja te dajemo kriti\u010dke osvrte kad je to potrebno. Ho\u0107u naglasiti da je na\u0161 cilj za\u0161tita lije\u010dni\u010dke struke, za\u0161tita prava obiteljskih lije\u010dnika ali pobolj\u0161anje kvalitete usluge u korist na\u0161ih pacijenata. Samim tim nemamo politi\u010dke boje. Vjerujem da svaka administracija s vremenom prepozna suradnike koji \u017eele bolje sustavu i pacijentima i tu smo imali dobra iskustva. Na\u0161om uporno\u0161\u0107u i kvalitetnim radom uspjeli smo kao mjerilo nametnuti znanstvene dokaze i rezultate statisti\u010dkog pra\u0107enja rada koji potvr\u0111uju da je najbolji i najva\u017eniji dio profesionalaca u zdravstvenom sustavu primarna zdravstvena za\u0161tita i to ona koja radi u privatnoj praksi – koncesiji. Zadovoljni smo jer su nakon duljeg vremena zna\u010dajno pove\u0107ana sredstva za investiranje u obiteljsku medicinu, no inzistiramo da se krene i s ve\u0107im brojem specijalizacija te stipendiranja lije\u010dnika za rad u ruralnim podru\u010djima. Dakako, nadamo se i kvalitetnom novom Zakonu o zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n Ovih ste dana objavili priop\u0107enje o tome kako se protivite smanjenju mre\u017ee primarne zdravstvene za\u0161tite, posebice na otocima i u manje naseljenim ruralnim podru\u010djima? Na otocima je stanje ionako oskudno, izrazimo se tako. Recite nam \u0161to to konkretno podrazumijeva i kakve \u0107e posljedice imati?<\/strong><\/p>\n To je veliki problem koji se odra\u017eava na na\u0161e pacijente. Naime, dobili smo informacije iz preliminarnog prijedloga mre\u017ee primarne zdravstvene koji su HZZO i Ministarstvo zdravlja poslali \u017eupanijama, a u kojima se predla\u017ee racionaliziranje mre\u017ee. Na \u017ealost u tom se prijedlogu ne vodi ra\u010duna o podru\u010djima koja su iznimno osjetljiva zbog male gusto\u0107e naseljenosti, udaljenosti i kvalitete prometne povezanosti s bolnicama i drugim zdravstvenim uslugama. Reagirali smo na to jer takvo \u0161to direktno ugro\u017eava kvalitetu primarnog zdravstvenog sustava koje mora pod jednakim uvjetima biti dostupno svima. Drago nam je da se Ministarstvo zdravlja nakon na\u0161e reakcije izjasnio da se ne \u0107e ukidati ordinacije tamo gdje su neophodne ali to nije dovoljno za na\u0161e pacijente. Treba podi\u0107i i njihovu kvalitetu i dostupnost. Naime, smatramo da trebamo ja\u010dati poziciju ruralne obiteljske medicine, na temeljima ideja Andrije \u0160tampara o tome da zdravlje treba dovesti narodu, ali isto tako treba vidjeti kako lije\u010dnike dovesti na sela i za\u0161to oni to ne \u017eele. Vjerujte, ne radi se samo o pla\u0107i ili zaradi nego o brojnim drugim stvarima koje se uz malo bolju komunikaciju i razumijevanje mogu i te kako dobro razrije\u0161iti na zadovoljstvo sviju. Pro\u0161lo je doba dekreta i naredbi ravnatelja domova zdravlja, \u017eupana ili ministara da doktor mora raditi na nekom od otoka. Lije\u010dnik \u0107e oti\u0107i raditi mo\u017eda koji puta, ali kad vidi da je u dana\u0161njim uvjetima to gotovo nemogu\u0107 posao spakirat \u0107e kov\u010dege i oti\u0107i raditi negdje drugdje. Zbog te\u0161ke gospodarske situacije sve ve\u0107i broj mla\u0111ih kolega dobivaju tjedne ponude za odlazak u inozemstvo. Obiteljski lije\u010dnici su vrlo tra\u017eeni u EU, a na\u0161e specijalizacije za razliku od nekih drugih su u cijelosti priznate. Iz tog razloga predla\u017eemo zdravstvenoj administraciji mjere kojima \u0107e se kolegama u ruralnim podru\u010djima omogu\u0107iti uvjeti rada i \u017eivota koji \u0107e biti stimulativni na zadovoljstvo obiju strana, stanovnika koji \u017eive u ruralnim podru\u010djima i lije\u010dnika i njihovih obitelji. Na kraju krajeva, to je nu\u017enost ako \u017eelimo Hrvatsku demografski obnoviti. Jer te\u0161ko da \u0107e mladi ostajati i zasnivati obitelji na otocima i na selima ako nemaju dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu za\u0161titu za djecu i sebe.<\/p>\n Obiteljskim lije\u010dnicima ne odgovara niti odluka o povla\u010denju izmjena i dopuna Zakona o zdravstveno za\u0161titi jer smatraju da se time odugovla\u010di rje\u0161avanje problema lije\u010dnika obiteljske medicine koji rade u domovima zdravlja te odga\u0111a mogu\u0107nost odlaska u koncesiju svim zainteresiranim lije\u010dnicima primarne zdravstvene za\u0161tite (PZZ)? Objasnite nam za\u0161to.<\/strong><\/p>\n U pravu ste. U tom prijedlogu podr\u017eali smo odredbu po kojoj bi svi zainteresirani lije\u010dnici primarne zdravstvene za\u0161tite mogli postati koncesionari. Vjerujemo da \u0107e u novom prijedlogu tu odredbu podr\u017eati svi klubovi parlamentarnih stranaka jer se ona ne ti\u010de politiziranja nego struke i kvalitete usluge za na\u0161e pacijente. Naime, obiteljski lije\u010dnici u domovima zdravlja rade kao svojevrsno bijelo roblje. Imaju najmanje koeficijente me\u0111u lije\u010dnicima zdravstvenog sustava, de\u017euraju bez dana odmora, nemaju stimulaciju za kvalitetu i opseg usluga koje pru\u017eaju, a znaju da u privatnoj praksi sve to postoji. Mnogi, na \u017ealost, odlaze i ne vra\u0107aju se u obiteljsku medicinu, a \u017eupanije ne shva\u0107aju da time gube puno vi\u0161e, nego da su im dopustile odlazak u koncesiju. U isto vrijeme imamo domove zdravlja koji se nisu prilagodili novim uvjetima i potrebama pacijenata i gotovo da posluju po sustavu iz davnog doba, bez razvijanja i ulaganja u djelatnosti kojima raspola\u017eu. Na\u0161 je prijedlog bio da se domovi zdravlja reformiraju i postanu dijagnosti\u010dki centri \u010dime bi se pomoglo dodatnom rastere\u0107enju bolnica. U prijedlogu novog zakona domovima zdravlja su se otvarale dodatne mogu\u0107nosti javnozdravstvenog rada: od promocije zdravlja, preventivnih aktivnosti , palijativne skrbi, ali i vra\u0107anje mogu\u0107nosti skrbi za pojedine skupine npr. adolescenata i osoba starijih od 65 godina, mentalnih poreme\u0107aja\u2026 Vratila bi se mogu\u0107nost dispanzerskog na\u010dina rada u domovima zdravlja kroz aktivno pra\u0107enje i pobolj\u0161anje rje\u0161avanja aktualnih zdravstvenih problema stanovni\u0161tva. Isklju\u010divo smo zbog toga podr\u017eali taj dio u zakonskom prijedlogu. Na \u017ealost, domovi zdravlja u sada\u0161njem obliku ne slu\u017ee svojoj svrsi, odnosno pacijentima, a javnost ih percipira kao mjesta za politi\u010dko uhljebljivanje podobnih.<\/p>\n U jednome priop\u0107enju pi\u0161e kako ste svakodnevno bombardirani ponudama za posao u inozemstvu? Samo trebate znati jezik, jer je Va\u0161a specijalizacija obiteljske medicine uskla\u0111ena s europskim zahtjevima? Tko Vam nudi posao i \u0161to \u010dini hrvatsko Ministarstvo zdravstva kako bi sprije\u010dilo odljev lije\u010dnika? Jer bi to zna\u010dilo da \u0107emo ih kasnije uvoziti, onda naravno iz dr\u017eava koje imaju lo\u0161ije uvjete od nas?<\/strong><\/p>\n Za neke dr\u017eave engleski kojim ve\u0107ina na\u0161ih lije\u010dnica i lije\u010dnika dobro barata, je dovoljan. Za druge se nude stipendirani, besplatni te\u010dajevi jezika i svakakva pomo\u0107 za obitelj pri preseljenju. Na\u0161a te\u0161ka specijalizacija je u potpunosti uskla\u0111ena s EU pravilima i priznata je u EU za razliku od nekih drugih. Posao nude privatne i dru\u0161tvene tvrtke koje posluju u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi u Danskoj, Norve\u0161koj, \u0160vedskoj, Engleskoj, Kataru i nekim drugim arapskim dr\u017eavama. O\u010dekujemo od Vlade i ministarstva da se vi\u0161e anga\u017eira oko zaustavljanja odljeva lije\u010dnika obiteljske medicine, ali i lije\u010dnika s drugim specijalizacijama. Nije to nemogu\u0107e napraviti. Kad je rije\u010d o obiteljskim lije\u010dnicima mo\u017ee nam se omogu\u0107iti rad neoptere\u0107en nepotrebnim administriranjem tako da imamo vi\u0161e vremena za pacijenta. Jedna od mjera je i primanje mladih lije\u010dnika u grupne prakse koji bi s vremenom preuzeli na\u0161e ordinacije od nas zadr\u017eavaju\u0107i pri tome kontinuitet zdravstvene za\u0161tite. Uskoro \u0107emo ostati bez lije\u010dnika, a bojim se da ih ne \u0107emo imati odakle uvoziti. Oni koji do\u0111u u Hrvatsku, a uglavnom su to bolni\u010dki lije\u010dnici iz Srbije, BiH i Makedonije koriste Hrvatsku kao most za druge dr\u017eave EU. Obiteljski lije\u010dnici ne dolaze u Hrvatsku. Nemaju za\u0161to jer im se ne nudi niti visoka pla\u0107a niti mogu\u0107nost privatne prakse u koncesiji. O\u010dekujemo da Ministarstvo to rije\u0161i.<\/p>\n Raspola\u017eete li podatcima o tome koliko je lije\u010dnika oti\u0161lo iz Hrvatske, raditi u inozemstvo, u posljednjih tri godine? Namjeravaju li se ti lije\u010dnici vratiti i kada?<\/strong><\/p>\n Po neslu\u017ebenim izvorima u protekle tri godine je vi\u0161e od 900 lije\u010dnika predalo zahtjev za odlazak u inozemstvo, a oko 300 lije\u010dnika je napustilo Hrvatsku. Ve\u0107inom se ne namjeravaju vratiti jer su oti\u0161li s obiteljima. Manji dio radi povremeno vikendima ili kra\u0107e na vremenske intervale, a obitelji su im u Hrvatskoj. U svakom slu\u010daju, alarm zvoni za uzbunu.<\/p>\n \u0160to biste rekli o hrvatskome zdravstvu, razvija li se u dobrom smjeru ili ne i za\u0161to je tome tako? Koji bi model najvi\u0161e odgovarao hrvatskim prilikama?<\/strong><\/p>\n Iz godine u godinu situacija se popravlja ali sustav se mora pobolj\u0161ati, prilagoditi novim uvjetima i standardima. Koji god model budemo uvodili nu\u017eno je da on bude rezultat razgovora struke, a ne politi\u010dkih slagalica. To je jedini na\u010din da pacijenti, a svi smo tu radi njih, budu zadovoljni. No, to ne zna\u010di da se i pacijenti ne trebaju prilagoditi. Op\u0107enito gledaju\u0107i na\u0161 je zdravstveni sustav previ\u0161e dostupan. Dat \u0107u vam primjer; ako odrasla osoba bez ve\u0107ih tegoba do\u0111e na hitan prijam i ka\u017ee da ima povi\u0161enu temperaturu, lije\u010dnik \u0107e ga sigurno primiti. Za to vrijeme mo\u017eda \u0107e se izgubiti dragocjene minute za nekog tko je stvarno hitan i \u017eivotno ugro\u017een. Veliki je problem needuciranosti pacijenata koji – a iz svoje osobne prakse znam, da je njihov broj zna\u010dajan – \u017eele ili inzistiraju na nepotrebnim pretragama. Istodobno nisu se spremni odre\u0107i ili ne vide problem u nezdravim zdravstvenim navikama. Tu nastaje problem. Na\u0161 zdravstveni sustav u velikom se broju slu\u010dajeva koristi i za one situacije koje se svugdje u svijetu rje\u0161avaju bez lije\u010dnika i bez zdravstvenog sustava. Sada\u0161nje zdravstveni sustav dr\u017eava te\u0161ko mo\u017ee financirati i ve\u0107 sada u velikom broju funkcioniramo na entuzijazmu u radu lije\u010dnika i medicinskih sestara. S druge strane, lije\u010dnici su preoptere\u0107eni administrativnim poslovima zbog \u010dega nemaju vremena, recimo za preventivu. Evo primjera, ve\u0107 15 godina imamo e-ra\u010dune u hrvatskom zakonodavstvu, a timovi obiteljske medicine i dalje printaju ra\u010dune za HZZO, pi\u0161u putne naloge iako svaki administrator osiguravatelja zna udaljenosti i mo\u017ee to odraditi. I dalje imamo velikih problem u propisivanju lijekova preporu\u010denim od strane bolni\u010dkih kolega koji nisu prema klauzulama osiguravatelja, \u010dime nas se dovodi u situaciju izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja. Pacijent se s pravom poziva na bolni\u010dkog lije\u010dnika koji mu je propisao jedan lijek, a nama HZZO brani da ba\u0161 taj lijek damo. Ako to u\u010dinimo slijede nam ozbiljne nov\u010dane kazne, a ako to ne u\u010dinimo pacijenti su ljuti na nas. Mo\u017eda niste upu\u0107eni ali obiteljski lije\u010dnici svakodnevno moraju izdavati i uzimati vrijeme od pacijenta za pisanje niza potvrda. Od potvrda za dobivanje bankovnih kredita, upisa u \u0161kolu padobranstva, te\u010dajeve krojenja i \u0161ivanja, otvaranja poljoprivrednih gospodarstava do iznajmljivanja soba. Ne treba sve i\u0107i preko le\u0111a obiteljskog lije\u010dnika. Niz je takvih primjera i nedore\u010denosti zbog \u010dega trpe i pacijenti i mi obiteljski lije\u010dnici.<\/p>\n \u0160to Vi mislite da \u0107e se dogoditi s Imunolo\u0161kim zavodom: \u017eeli li ga se dovesti do ste\u010daja pa nekome prepustiti ili\u2026?<\/strong><\/p>\n Imunolo\u0161ki zavod je iznimno va\u017ena, rekla bih strate\u0161ka zdravstvena ustanova i sramotno je da je do\u0161lo do ovakve situacije. Ne samo zbog \u010dinjenice da je rije\u010d o iznimno zna\u010dajnoj djelatnosti ve\u0107 i zbog vrijednih zaposlenika koji su mjesecima bili bez primanja. Treba u\u010diniti sve napore da se proizvodnja cjepiva pokrene \u0161to prije, napose cjepiva protiv tetanusa jer je to strate\u0161ki vrlo bitno kao i proizvodnja ostalih cjepiva i krvnih derivata. Posebno smo to osjetili ove godine tijekom razornih poplava u Slavoniji kada smo zbog nedostatka cjepiva protiv tetanusa doma\u0107e proizvodnje morali (i jo\u0161 uvijek to \u010dinimo) kupovati skupa uvozna cjepiva.<\/p>\n \u010cetvero mladih lije\u010dnika dobilo je koncesije Me\u0111imurske \u017eupanije te su ih regulirali Ugovorom o koncesiji za obavljanje javne zdravstvene slu\u017ebe na podru\u010dju \u017eupanije. \u0160to im to jam\u010di, jesu li takvi uvjeti zadovoljavaju\u0107i i treba li se tako raditi u svim \u017eupanijama?<\/strong><\/p>\n Naravno. Oni su tim potezom stimulirani za ostanak u \u017eupaniji, ali jo\u0161 je va\u017enija \u010dinjenica da imaju i da imaju podr\u0161ku \u017eupanije da razvijaju svoju praksu, znanja i opremljenost ordinacija. Ja stvarno ne razumijem \u0161to \u010dekaju druge \u017eupanije!?! Zar itko zaista misli da se zadr\u017eavanjem kompletne kontrole u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu putem domova zdravlja mo\u017ee i\u0107i naprijed? Pa pogledajmo malo oko sebe – koliko dr\u017eavnih zdravstvenih tvrtki dobro posluju? U isto vrijeme niti jedan obiteljski doktor u koncesiji nije du\u017ean, redovito pla\u0107aju doprinose i poreze za sebe i svoje zaposlenike i zapo\u0161ljavaju mlade ljude.<\/p>\n Sla\u017eete li se s mi\u0161ljenjem Va\u0161ih kolega kako domove zdravlja treba redizajnirati u skladu s budu\u0107im okolnostima, kao i da bi trebali preuzeti zna\u010dajniju ulogu u provo\u0111enju nacionalnih preventivnih programa?<\/strong><\/p>\n Apsolutno. Kao sto sam rekla, ovakvi nemaju nikakvu svrhu osim zadovoljavanja nekih politi\u010dkih zahtjeva. Funkcionalno su besmisleni. Patrona\u017enu djelatnost treba pripojiti privatnim grupnim praksama, a u domovima zdravlja uvesti modernu dijagnostiku, malu kirurgiju, fizikalnu terapiju, koordinaciju edukacije, palijativne skrbi, planiranje i provo\u0111enje programa prevencije kroni\u010dnih bolesti, detektiranje naj\u010de\u0161\u0107ih zdravstvenih problema stanovnika podru\u010dja na kojem se nalazi dom zdravlja te planiranje koordiniranje zdravstvenih aktivnosti na spre\u010davanju istih. Uostalom, to podr\u017eavaju i pacijenti.<\/p>\n Lije\u010dnici specijalisti bi nam trebali biti dostupni i na ku\u0107nom pragu, recimo tako, zar ne? Sla\u017eete li se s time da je potrebno racionalizirati zdravstvenu administraciju i nezdravstvene slu\u017ebe, ali ne na na\u010din da se ukidaju neophodne ordinacije obiteljske medicine? Na koji na\u010din bi se trebala odvijati zdravstvena za\u0161tita oto\u010dana npr. otoka Mljeta, ili Palagru\u017ee?<\/strong><\/p>\n Specijaliste obiteljske medicine i jesu dostupni i na ku\u0107nom pragu. Ali tu na\u0161u dostupnost umanjuje \u010dinjenica da imamo dva do tri puta vi\u0161e pacijenta nego \u0161to je to standard u Europskoj uniji. Treba racionalizirati cijeli zdravstveni sustav kako zdravstveni kadar kojem treba pove\u0107ati efikasnost ukidanjem administrativnih poslova i boljim planiranjem i raspodjelom poslova, tako i nezdravstveni kadar kojeg kroz informatizaciju i ve\u0107i nadzor u njegovom radu treba pretvoriti u pravi servis svima drugima. Mljet kao i druga izolirana podru\u010dja trebaju imati tolike stimulacije i tako dobro organiziran posao lije\u010dnika da on tamo po\u017eeli do\u0107i raditi makar dio svojeg profesionalnog \u017eivota. On mora imati izvrsne uvjete rada, ne smije brinuti o godi\u0161njim odmorima i odlascima na edukaciju, ne smije pla\u0107ati veliku stanarinu i re\u017eije ukoliko je u dru\u0161tvenom stanu, kad se po\u017eeli preseliti nakon odre\u0111enog vremena mora imati prednost, dobra primanja i sli\u010dno. Moramo shvatiti da ako ne stimuliramo i potaknemo lije\u010dnike \u2013 ne \u0107emo ih imati. Ne zaboravite da je \u0161kolovanje lije\u010dnika najskuplja edukacija, a izgubiti jednog takvog je neizmjeran gubitak. Ponovit \u0107u, lije\u010dnici na otocima i u selima nu\u017eni su za ostanak i opstanak ljudi na tim podru\u010djima. Siguran lije\u010dnik, odnosno dostupna zdravstvena skrb treba biti jedan od klju\u010dnih demografskih mjera. O\u010dekujemo da \u0107e klju\u010dne parlamentarne stranke, posebice one koje se u svojim programima zala\u017eu za ja\u010danje demografske politike, to prepoznati i podr\u017eati.<\/p>\n \u0160to Vi mislite i kakve su Va\u0161e spoznaje o financijskim rezultatima HZZO-a i bolnica u proteklih \u0161est mjeseci? Ide li Vargina reforma zdravstva uistinu preko le\u0111a gra\u0111ana i to vjerojatno pri kraju mandata ove vlade?<\/strong><\/p>\n Nije sve crno, a ni savr\u0161eno. Hrvatsko zdravstvo godinama ima probleme i te\u0161ko ih je vezati samo uz jednu vladu ili ministra. Bez obzira \u0161to se mnogima \u010dini da je zdravstveni sustav lo\u0161 ili da se dugo \u010deka na odre\u0111ene pretrage, on je ipak koliko toliko dostupan ljudima. No, mjesta za pobolj\u0161anje i te kako ima i svi moramo inzistirati na tome. Recimo, nedostaju nam stru\u010dne smjernice za dijagnostiku i lije\u010denje kako se ne bi ni generirali nepotrebni pregledi i dijagnostike. Tu smo porazni u rezultatima u usporedbi s drugima. Ne postoji nacionalni institut za smjernice i to treba uvesti. Zdravstveni sustav mora postati u\u010dinkovitiji jer ovakvo stanje ne \u0107e dugo mo\u0107i opstati. Naravno, nadamo se i gospodarskom rastu kako bi porasla i izdvajanja za zdravstvo. Bez toga ne \u0107emo mo\u0107i zadr\u017eati ovu razinu i kvalitetu za\u0161tite kao i ljude koji je \u010dine tako dobrom. Mi\u0161ljenja smo da je bitno donijeti novi zakon koji bolje stimulira razvoj primarne zdravstvene za\u0161tite ali i drugih dijelova zdravstvenog sustava.<\/p>\n Mijenjaju li se klju\u010dni zakoni pa i zdravstveni bez politi\u010dkog konsenzusa?<\/strong><\/p>\n Na \u017ealost. Kritike zakona, iako se mo\u017eda sla\u017eete s njim, su dio politi\u010dkog folklora pogotovo u predizborno vrijeme. Mo\u017eda bi bilo dobro imati za takve va\u017ene zakone tajno glasovanje?<\/p>\n Dr. Ivica Babi\u0107 je iznio podatak kako Hrvatskoj ve\u0107 nedostaje 4000 lije\u010dnika, jer na 100 000 stanovnika u javnom sektoru radi 229 lije\u010dnika? \u0160to vi mislite?<\/strong><\/p>\n Mi znamo da u obiteljskoj medicini nedostaje najmanje 200 lije\u010dnika, a ako \u017eelimo pobolj\u0161ati kvalitetu i smanjiti broj pacijenata na 1500 po lije\u010dniku taj broj se penje na 400. Prosje\u010dna dob obiteljskog lije\u010dnika je 51 godina. U odnosu na EU nismo toliko lo\u0161i po prosjeku, no u dr\u017eavama Europske unije, pogotovo sjeverne Europe, lije\u010dnici rade isklju\u010divo posao lije\u010dnika, a svega ostalog, posebice administracije, rastere\u0107eni su. \u010cak su i brojni jednostavniji pregledi i lije\u010denja preba\u010deni s lije\u010dnika na fakultetski educirane sestre, tehni\u010dare, fizioterapeute, kiroprakti\u010dare, psihoterapeute i psihologe, radne terapeute, patrona\u017eu, socijalne radnike, defektologe itd..<\/p>\n Dr. Pavo Kostope\u010d izra\u017eava nezadovoljstvo privatizacijom hrvatskog zdravstvenog solidarnog sustava, na koju se premijer uop\u0107e nije osvrnuo, iako je to iznimno klju\u010dna reforma. \u0160to Vi mislite o tome, mo\u017eemo li odjedanput zdravstvo privatizirati bez skrupula? Mislite li da smo spremni na takvo \u0161to, a o siroma\u0161tvu gra\u0111ana valjda ne treba ni govoriti, iako se \u010dini da politi\u010dari nisu svjesni te \u010dinjenice, s obzirom na to da je ne osje\u0107aju na svojoj ko\u017ei?<\/strong><\/p>\n Privatiziranje u javnom zdravstvu vrlo \u010desto nije privatiziranje na na\u010din da pacijenti ne\u0161to moraju pla\u0107ati. Naravno takva retorika pla\u0161i gra\u0111ane. Evo dat \u0107u vam primjer. Gotovo 80% primarne zdravstvene za\u0161tite, dakle obiteljskih lije\u010dnika, je privatno. Pacijenti uop\u0107e to ne znaju, ni\u0161ta ih ne ko\u0161ta i po dostupnosti ne primje\u0107uju razliku izme\u0111u lije\u010dnika u domovima zdravlja i privatnih obiteljskih lije\u010dnika. Razlika je mo\u017eda jedino u kvaliteti, opsegu usluga koji su u prosjeku bolji kod privatnika. Jer privatnicima je jako va\u017ena kvaliteta rada, kvaliteta zaposlenih medicinskih sestara i kona\u010dno razina zadovoljstva na\u0161ih pacijenata. Rad privatnih obiteljskih lije\u010dnika podlo\u017ean je vrlo \u010destim kontrolama kvalitete rada od ostalih dijelova zdravstvenog sustava. Zna\u010di privatizacija ne mora biti nu\u017eno lo\u0161a. Dakako, \u0161to god da se radi u zdravstvenom sustavu klju\u010dan mora biti interes i boljitak pacijenata.<\/p>\n Obiteljski lije\u010dnici su omiljeni, va\u017eni su nam, navikavamo se na njih, znaju na\u0161e bolesti\u2026 Kako biste se osje\u0107ali da Vam sada netko ka\u017ee da ste suvi\u0161ni i \u0161to biste u\u010dinili?<\/strong><\/p>\n Rekla bi mu da dobro promisli, pita pacijente i onda jo\u0161 jednom to ka\u017ee. Ako je to op\u0107e mnijenje, onda bi se spakirala i odselila tamo gdje me tra\u017ee i cijene. Moram ipak napomenuti, bez obzira na brojne te\u0161ko\u0107e, nikad specijalizaciju iz obiteljske medicine ne bih mijenjala za drugu.<\/p>\n O\u010dekujete li promjene u hrvatskome dru\u0161tvu a time i zdravstvu i mislite li da su nu\u017ene?<\/strong><\/p>\n Apsolutno. Uvijek se kao i moje kolege nadam boljemu, zbog toga i radimo ovaj posao. Promjene su nu\u017ene ako \u017eelimo zadr\u017eati lije\u010dnike u Hrvatskoj i ako \u017eelimo da nas zdravstveni sustav – koji je mo\u017eda jedan od najboljih u svijetu posebno u nekoliko svojih elemenata – zadr\u017eimo i usavr\u0161imo na jo\u0161 boljoj razini. No promjene su nu\u017ene i hitne. Vrijeme nam izmi\u010de.<\/p>\n \n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" [box] Izvor: Hrvatsko Slovo, petak 28. kolovoza 2015. godine – Slika direktno.hr[\/box] Dr. Balint, KoHom je nastao zbog nezadovoljstva razinom kvalitete zdravstvene za\u0161tite u RH? Recite \u010dime ste sve nezadovoljni i \u0161to poduzimate? Nezadovoljni smo brojnim nerazja\u0161njenim pitanjima u zdravstvu iako ih ima daleko manje nego prije osam godina kad smo bili u najve\u0107oj krizi …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5256,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false}}},"categories":[21],"tags":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/wp-content\/uploads\/ines-balint.jpg","jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p13bms-1mJ","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5253"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5253"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5253\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5256"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}