{"id":5707,"date":"2016-07-01T09:22:22","date_gmt":"2016-07-01T09:22:22","guid":{"rendered":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/?p=5707"},"modified":"2016-07-01T09:22:22","modified_gmt":"2016-07-01T09:22:22","slug":"tranzicije-obiteljske-medicine","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/?p=5707","title":{"rendered":"Tranzicije obiteljske medicine"},"content":{"rendered":"

Marija Vrca Botica<\/strong>
\nprofesorica na Katedri obiteljske medicine Medicinskoga fakulteta u Zagrebu<\/p>\n

[box] Kod nas jo\u0161 vrijedi princip: Meni je moja doktorica dobra, ona meni dade sve \u0161to ja tra\u017eim. A to je pogre\u0161an pristup i na Zapadu odavna napu\u0161ten[\/box]<\/p>\n

Tekst preuzet iz \u010dasopisa Vijenac u izdanju Matice Hrvatske: Tranzicije obiteljske medicine<\/a><\/p>\n

Primarna za\u0161tita osnovna je zdravstvena jedinica, istovremeno je veza izme\u0111u pacijenta i ukupnoga zdravstvenog sustava. Ulaz je u zdravstveni sustav. Kontakt lije\u010dnika i pacijenta je izravan, neposredan, bez uputnice (dolazak u ordinaciju, odlazak lije\u010dnika u ku\u0107u, telefonom, e-mailom, preko \u010dlanova obitelji). U toj se zdravstvenoj jedinici postupcima u procesu za\u0161tite bolest odga\u0111a, rano otkriva, lije\u010di. Tu se zaustavljaju komplikacije bolesti, ali zaustavljaju se i nepotrebni postupci \u201eoverdiagnostic i overperscription\u201c, na korist pacijenta i cijelog sustava.<\/p>\n

Dobro organizirana primarna za\u0161tita na taj na\u010din ponajprije \u010duva zdravlje pacijenta, lije\u010di bolest na vrijeme i dalje ga usmjerava, vodi i nadzire u zdravstvenom sustavu. Tako strukturirana za\u0161tita daje najbolje rezultate. U svemu tome osnovni je alat obiteljskoga lije\u010dnika posjet u ordinaciji ili u ku\u0107i pacijenta, stru\u010dno znanje lije\u010dnika i poznavanje pacijenta. Danas lije\u010dnici nastoje \u010duvati taj posjet od nepotrebne i nerazumne administracije. Ne smije se dopustiti skra\u0107ivanje trajanja posjeta (optimalno trajanje je 8\u201315 minuta). Kratak posjet smanjuje broj postupaka u ordinaciji, smanjuje komunikaciju s pacijentom. Kratak, \u201eprazan\u201c posjet ima za posljedicu nepotrebno slanje u bolnice, pacijent mora \u010de\u0161\u0107e dolaziti da dobije odgovaraju\u0107i standard zdravstvene za\u0161tite. Pacijent, da bi dobio potrebnu za\u0161titu, utro\u0161i vi\u0161e vremena i novca, a zdravstveni sustav gomila dugove. Obiteljski lije\u010dnici su u toj borbi naj\u010de\u0161\u0107e osamljeni i nailaze na nerazumijevanje i pacijenata i mjerodavnih dr\u017eavnih institucija.<\/p>\n

Nadalje, zahtjeve za reformama diktiraju nikad zavr\u0161ene tranzicije zdravstvenih sustava, napose obiteljske medicine, pa tako i u Hrvatskoj. Tranzicija je sada postala konstanta. Drugi zahtjevi dolaze od novih trendova u pobolu pu\u010danstva u EU.<\/p>\n

Nekoliko je klju\u010dnih pojavna u medicinskoj znanosti koje zahtijevaju budnost i brze promjene u podru\u010dju medicine, napose javnog zdravstva i primarne za\u0161tite. Rezistencija ili otpornost bakterija na antibiotike danas zna\u010di globalnu krizu i poga\u0111a cijelo \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n

Otkri\u0107e antibiotika izvelo je \u010dovje\u010danstvo iz mra\u010dnoga srednjeg vijeka, koji je me\u0111u ostalim obilje\u017eila i velika smrtnost od zaraznih bolesti. Danas se pak pojavljuju bakterije istovremeno otporne na nekoliko skupina antibiotika, od kojih u Europi umiru deseci tisu\u0107a stanovnika.<\/p>\n

Velika su otkri\u0107a u\u010dinjena na podru\u010dju invazivne dijagnostike i terapije u otkrivanju i lije\u010denju bolesti. Napredak je u\u010dinjen u kemoterapiji u podru\u010dju zlo\u0107udnih bolesti, a pacijent pri tim zahvatima mo\u017ee umrijeti ili mu se stanje zakomplicirati dodatnom infekcijom rezistentnim bakterijama.<\/p>\n

Nedavno istra\u017eivanje koje smo proveli u Hrvatskoj pokazalo je da se u Hrvatskoj za infekcije gornjega di\u0161nog sustava propi\u0161e 62% antibiotika, a u skandinavskim zemljama propi\u0161e se upola manje, te je stoga tamo rezistencija dvostruko manja. Ve\u0107inom su to virusne, samolje\u010dive bolesti, gdje antibiotici ne poma\u017eu. Potrebno je podizati svijest pu\u010danstva o \u0161tetnosti nepotrebna uzimanja antibiotika, i onih na usta, i u obliku injekcija, i preko ko\u017ee (masti, kreme, teku\u0107ine, sprejevi i sl.). Prema izvje\u0161\u0107u SZO-a svaki \u0161esti stanovnik u Europi nije svjestan da nepotrebno uzet antibiotik mo\u017ee ukupno podi\u0107i rezistenciju na antibiotike, a takva otporna bakterija i njega \u0107e zahvatiti. Donedavno su, na propisivanje antibiotika, veliki pritisak radili pacijenti, danas je stanje bolje. Te\u0161ko je bilo biti dobar lije\u010dnik i \u0161tititi zdravlje pacijenta koji je imao \u201esvoju\u201c percepciju bolesti i lije\u010denja. Me\u0111utim, uz veliki trud zdravstvenih djelatnika u edukaciji populacije danas se vidi pomak. U sklopu me\u0111unarodnih projekata i uz potporu Ministarstva zdravstva Interdisciplinarna sekcija za izu\u010davanje rezistencije na antibiotike (ISKRA) donijela je stru\u010dne i na znanstvenim dokazima utemeljene smjernice za propisivanje antibiotika i edukaciju populacije. Ta je sekcija od 2007. uspjela senzibilizirati pu\u010danstvo o rezistenciji na antibiotike.<\/p>\n

Cjepiva i kroni\u010dne bolesti<\/strong>
\nDrugi pomodarski trend u domeni \u017eivih uzro\u010dnika bolesti danas je odbijanje cijepljenja protiv gripe i dje\u010djih zaraznih bolesti.<\/p>\n

Cjepiva, posebno protiv gripe, u velikoj mjeri odga\u0111aju gripu, smanjuju te\u017einu bolesti i bakterijske komplikacije nakon bolesti, koje ne samo da mogu biti pogubne nego pove\u0107avaju propisivanje antibiotika. Nema na vidiku novih otkri\u0107a antibiotika u dana\u0161njem obliku. Znanstvenici se sla\u017eu da je \u201eera antibiotika zavr\u0161ena\u201c. Istra\u017euju se druge mogu\u0107nosti, npr kolonizacija tjelesnih medija dobrim bakterijama, imunoterapija, podizanje otpornosti organizma zdravim na\u010dinom \u017eivota, otkri\u0107a novih cjepiva i sl.<\/p>\n

Iz svega se razabire potreba rada na preustroju primarne zdravstvene za\u0161tite kao propisiva\u010da antibiotika na novu ulogu u istra\u017eivanju i lije\u010denju zaraznih bolesti.<\/p>\n

Primarna za\u0161tita mora se vrlo brzo preustrojiti prema drugom velikom svjetskom problemu, a to je epidemijska pojavnost kroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n

\u017divotni je vijek produ\u017een, i to naravno u zadnjem \u201ekvartalu\u201c ljudskoga \u017eivota. Prema podacima Hrvatskoga dr\u017eavnog zavoda za statistiku 2013. u Hrvatskoj je bilo oko 760.000 ili 14,4% stanovnika u dobi 65 i vi\u0161e godina. U EU je samo ne\u0161to lo\u0161ija situacija. U toj dobi imamo najmanje 3-4 kroni\u010dne, zna\u010di do\u017eivotne bolesti: sr\u010dano-\u017eilne, mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tane, metaboli\u010dke (posebno \u0161e\u0107erna bolest i bolesti \u0161titnja\u010de), du\u0161evne bolesti i zlo\u0107udne bolesti. Posebna je nova bolest debljina. Kroni\u010dne bolesti uzimaju vi\u0161e od pedeset posto nov\u010danoga nacionalnog potencijala i vi\u0161e od pedeset posto ukupnih zdravstvenih kapaciteta. Kroni\u010dne su bolesti trajne, do\u017eivotne, u 60% slu\u010dajeva izazivaju trajna tjelesna o\u0161te\u0107enja ili invaliditet, du\u0161evna, obiteljska i socijalna o\u0161te\u0107enja. SZO sa svojim savjetodavnim razredima priprema i zahtijeva preustroj kapaciteta zdravstvene za\u0161tite prema zbrinjavanju kroni\u010dnih bolesti. Ciljevi su SZO-a u zbrinjavanju kroni\u010dnih bolesti:<\/p>\n

    \n
  1. Kroni\u010dne bolesti moraju se rje\u0161avati po strukturnom modelu od nekoliko stavki: prevencija bolesti, rano aktivno otkrivanje, lije\u010denje bolesti i zaustavljanje komplikacija, zaustavljanje pretjerane dijagnostike i terapije i obvezna analiza u\u010dinjenog.<\/li>\n
  2. Postupci se moraju odvijati na jednom mjestu. Takav model \u201ejedinstva postupaka\u201cmo\u017ee na jednom mjestu pru\u017eiti dobro educiran tim oko specijalista obiteljske medicine.<\/li>\n
  3. Medicina je rascijepljena po bolestima, organima i sustavima organa. Nema sinteze svih bolesti i promatranja \u010dovjeka. Obiteljski lije\u010dnik mora preuzeti ulogu \u201esinteti\u010dara\u201c, tj. sintetiziranja svih bolesti kod pacijenta.<\/li>\n
  4. U zbrinjavanju kroni\u010dnih bolesti potrebno je izu\u010davati rje\u0161enja za pravednost i jednaku dostupnost, jednake nacionalne standarde u lije\u010denju kroni\u010dnih bolesti.<\/li>\n
  5. U zbrinjavanju kroni\u010dne bolesti nu\u017eno je uklju\u010diti obitelj, horizontalne i vertikalne nemedicinske kapacitete. Nova je uloga nekada\u0161nje patrona\u017ene sestre koja mo\u017ee preuzeti prevenciju bolesti i pra\u0107enje kroni\u010dnog bolesnika u mirnoj fazi bolesti i rasteretiti posjet obiteljskog lije\u010dnika te u\u010diniti bolju dostupnost pacijentima u savjetima i pra\u0107enju bolesti. Na na\u0161im prostorima skrb o kroni\u010dnom bolesniku jo\u0161 preuzimaju \u010dlanovi obitelji. To treba njegovati i poticati, treba ih educirati i pru\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 u ku\u0107nom lije\u010denju.<\/li>\n<\/ol>\n

    Suvremeni lije\u010dnik<\/strong>
    \nNije dobro vra\u0107ati se na dosada\u0161nje oblike domova zdravlja. Domovi zdravlja s dispanzerskim na\u010dinom rada nastali su zbog specifi\u010dnog pobola stanovni\u0161tva i socioekonomskih uvjeta \u017eivota u jednom razdoblju: epidemijska pojavnost tuberkuloze, spolno-ko\u017enih bolesti, alkoholizma, dje\u010djih zaraznih bolesti i rahitisa, neishranjenosti i lo\u0161ih uvjeta \u017eivota pu\u010danstva. Dispanzerski na\u010din rada u tom obliku organiziranih jedinica danas ne bi imao pozitivan u\u010dinak na zdravlje populacije. Doveo bi do rascjepkanosti zdravstvene za\u0161tite, do za\u0161tite fokusirane na spolne i dobne skupine, na organe, na bolesti \u2013 no taj oblik, pokazalo se, ne mo\u017ee zadovoljiti nove zahtjeve promatranja pacijenta kao cjelovite osobe na jednom mjestu \u2013 a u dana\u0161njim uvjetima novih mogu\u0107nosti dijagnostike i terapije bio bi preskup.<\/p>\n

    Rad lije\u010dnika u primarnoj za\u0161titi posebno je zahtjevan i slo\u017een. Tra\u017ei na prvom mjestu veliko znanje, empatija prema pacijentu kao \u010dovjeku. Obiteljski lije\u010dnik mora biti kreativan, domi\u0161ljat, inventivan, taj posao tra\u017ei iznimnu mentalnu i emotivnu izdr\u017eljivost, tra\u017ei dobre organizacijske sposobnosti, a lije\u010dnik mora sam brzo donositi odluke. Istovremeno dobre rezultate rada pacijent \u010desto ne prepoznaje, a lije\u010dnik ih \u010desto i ne mo\u017ee obznaniti, mora po\u0161tivati tajnost podataka, profesionalnu diskreciju. U organiziranim domovima zdravlja mogu se uvijek prepoznati i poticati ti slo\u017eeni zahtjevi struke na individualnoj razini, vrsnost, natjecanje u znanju.<\/p>\n

    Treba nam, prije domova zdravlja, suvremeni obiteljski lije\u010dnik, koji je nekad bio \u010duvar zdravlja pacijenata, istovremeno \u201eadvokat\u201c pacijenta, nikad su\u017eivljen s politi\u010dkim lokalnim mo\u0107nicima. Takva su lije\u010dnika uvijek njegovi postupci ili uzdizali ili izbacivali iz zajednice. To su oni lije\u010dnici koji su no\u0107u u\u010dili, preispitivali svoje postupke i strepili nad zdravljem pu\u010danstva.Takav obiteljski lije\u010dnik stolje\u0107ima se razvijao i jo\u0161 razvija u Europi, Kanadi, Australiji. Danas mu u tome mogu pomo\u0107i nove tehnolo\u0161ke mogu\u0107nosti: brzi kontakt s pacijentom, lak\u0161i dolazak do novih znanstvenih spoznaja, brzi i lak\u0161i kontakt s kolegama iz primarne i sekundarne za\u0161tite, brzi dolazak do epidemiolo\u0161kih podataka.<\/p>\n

    Danas rad obiteljskog lije\u010dnika nema stru\u010dnog ni znanstvenog nadzora na individualnoj ni na nacionalnoj razini, koji je nu\u017ean. Donedavna, manipuliralo se ljudima, obiteljski lije\u010dnik bio je dobar ako je svirala glazba u \u010dekaonici, ako je mijenjao poku\u0107stvo. Pored toga, vrijedio je princip: Meni je moja doktorica dobra, ona meni dade sve \u0161to ja tra\u017eim. S druge strane u Engleskoj pacijent zna re\u0107i: Meni je moja doktorica dobra, prati mene i moju obitelj, sve zna o nama, brzo uo\u010di i reagira kad treba.<\/p>\n

    Reforme bez politike<\/strong>
    \nPrimjer dana\u0161njega mogu\u0107eg modela kontrole: u okru\u017eju, u populaciji je smrtnost od karcinoma debelog crijeva ve\u0107a i dobna granica smrtnosti je ni\u017ea. Mora se istra\u017eiti: je li definirana populacija pod ve\u0107im rizicima (ve\u0107i gubitak posla u regiji, problem okoli\u0161a i zaga\u0111enosti), prevladavaju li posebno ranjive skupine (imigranti, izbjeglice, ne razumiju jezik, slabo su educirani, siroma\u0161tvo), je li im zdravstvena za\u0161tita dostupna. Treba istra\u017eiti jesu li dijagnosti\u010dki postupci obavljeni: komu, kada, gdje, koliko \u010desto? Je li lije\u010dniku potrebna dodatna edukacija? Treba preispitati i dogovorene nacionalne programe \u2013 \u0161to je zacrtano da se obavlja na primarnoj, \u0161to na sekundarnoj razini. Ako je ne\u0161to nedostupno na primarnoj razini, onda se redovito te\u017ee obavlja i rizik je da se bolest otkrije u kasnijoj fazi. Sastavljeno je mno\u0161tvo nacionalnih programa za pojedine bolesti, za rizi\u010dne dobne i spolne skupine, \u010dak su prihva\u0107eni u Saboru. Ali dosta ih je nedostatno, neprimjenjivo i neizvedivo. \u010cekaju u ladicama za neka budu\u0107a kopiranja.<\/p>\n

    Da se omogu\u0107i kontrola rada obiteljske medicine, treba elektroni\u010dku medicinsku dokumentaciju u primarnoj medicinskoj za\u0161titi voditi po novim zahtjevima struke: analiza razloga dolazaka, stanja, postupaka koji se obavljaju, analiza rezultata za\u0161tite, analiza prevalencije bolesti. Postupke i rizike u vezi s prevencijom i ranim otkrivanjem bolesti ni danas ne mo\u017eemo voditi u elektroni\u010dkoj dokumentaciji. Sudjelujem u savjetodavnom tijelu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za vo\u0111enje elektroni\u010dke dokumentacije u primarnoj za\u0161titi Me\u0111unarodne klasifikacije bolesti 10 (MKB\u201310), koja je u uporabi u Hrvatskoj. U tijeku je izrada MKB\u201311 i prilagodba i usugla\u0161avanje s nekoliko klasifikacija koje su u uporabi u SAD-u, Kanadi i Australiji. U Hrvatskoj se i ne nazire potreba za reformom i takvim vo\u0111enjem dokumentacije. Odnedavno postoji Centralni zdravstveni informacijski sustav (CEZIH). Vi\u0161e je usmjeren financijskoj analizi i odnosu tima obiteljskog lije\u010dnika i osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava. Nije dostatan za takvo specifi\u010dno, sofisticirano vo\u0111enje medicinske dokumentacije. Najprije podatke treba uskladiti s me\u0111unarodnim informati\u010dkim sustavima koji se danas primjenjuju i u manje razvijenim zemljama od na\u0161e, primjerice ju\u017enoameri\u010dkima, u mnogim afri\u010dkim. Oni su po\u010deli od nule, i krenuli su dobro. Kod nas je valjda te\u017ee mijenjati uhodane stvari.<\/p>\n

    Treba omogu\u0107iti dokazanim stru\u010dnjacima obiteljske medicine, entuzijastima, da naprave reformu. Obiteljska medicina slo\u017eena je medicinska znanost, a u Hrvatskoj jo\u0161 nije rije\u0161eno pitanje specijalizacije iz tog podru\u010dja. U zemljama EU bez specijalizacije iz obiteljske medicine mo\u017eete lije\u010diti, ali ne mo\u017eete samostalno raditi. Preskupo bi bilo za zdravstveni sustav. Odvojimo politiku od zdravlja pu\u010danstva. Nemojmo manipulirati pacijentima u politi\u010dke svrhe. Educirajmo pacijenta da bude ravnopravni partner u \u010duvanju svoga zdravlja. Moramo, naravno, tra\u017eiti i njegovu odgovornost u \u010duvanju zdravlja, dono\u0161enju odluka i lije\u010denju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Marija Vrca Botica profesorica na Katedri obiteljske medicine Medicinskoga fakulteta u Zagrebu [box] Kod nas jo\u0161 vrijedi princip: Meni je moja doktorica dobra, ona meni dade sve \u0161to ja tra\u017eim. A to je pogre\u0161an pristup i na Zapadu odavna napu\u0161ten[\/box] Tekst preuzet iz \u010dasopisa Vijenac u izdanju Matice Hrvatske: Tranzicije obiteljske medicine Primarna za\u0161tita osnovna …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false}}},"categories":[21,1,33],"tags":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p13bms-1u3","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5707"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5707"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5707\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}