24. siječnja 2023. u Hrvatskom domu u Glini održana je konferencija za medije Inicijative za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima. Okupljenima su se obratili:
- Denis Barić, Otočni sabor
- Dr. Miljenko Bura , Moja Hrvatska 2030, 098 288 891
- Ivica Belina, Koalicija udruga u zdravstvu, 099 3420 350
- Mladen Tureček, HELP, 098 250 180
- Dr. Tanja Pekez Pavliško, HELP, 091 633 3370
- Dr. Željka Bifflin Heski, predsjednica podružnice KoHOM-a Sisačko-moslavačke župnije
Glavne zaključci konferencije za medije su:
- Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu obavezuje državu, ali i lokalnu zajednicu da prema odgovarajućim zakonima osiguraju zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike Republike Hrvatske bez obzira gdje živi. Temeljnim zakonima u zdravstvu, zdravstvena zaštita građana RH provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
- Država, kao i lokalna i regionalna samouprava imaju obavezu dodatnim mjerama doprinijeti da se osigura zapošljavanje dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika na ruralnim područjima i otocima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Da bi se to ostvarilo potrebno je provesti ozbiljno znanstveno istraživanje o potrebama stanovništva na razini svake lokalne samouprave za zdrvatsvenom zaštitom, načinu regrutiranja i zadržavanja kvalitetnog zdravstvenog kadra u ruralnim i izoliranim područjima. Na taj je način potrebno osigurati popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite i osnovu za zaustavljanje i preokretanje demografske devastacije zbog neadekvatne zdravstvene zaštite svih dobnih skupina pacijenata. Pored toga, potrebno je provesti prebacivanje zadataka s liječnika na dobro educirane medicinske sestre/tehničare te daleko veći opseg korištenja telemedicine i ostalih modernih tehnologija kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou.
- Obzirom na specifičnosti, otoci i ruralna područja moraju biti posebno sagledana u okviru svih mjera zdravstvene zaštite kako bi se osigurala dostupnost zdravstvene zaštite koja je već sada za mnoge od tih stanovnika RH neadekvatna i nedovoljna.
Organizacija hitne medicinske službe na otocima i u ruralnim područjima mora biti sagledana i kao služba koja je vrlo često jedina pomoć pogotovo u slučajevima osiromašenog starijeg stanovništva koje vrlo često ne raspolaže prijevoznim sredstvima za samopomoć. Hitna medicinska pomoć vapi za uvođenjem paramedika, koje imaju skoro sve zemlje u Europi, osim npr. Srbije te veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice vatrogasaca.
- Proces uspostave helikopterske hitne medicinske službe prošao je dugi višegodišnji period pripreme, testiranja kao i dokazivanja opravdanosti uvođenja HHMS i potrebno je iskoristiti sva znanja i iskustva do kojih se u pripremnom periodu došlo a na osnovu podataka hitnih kirurških i internističkih te ostalih hitnih stanja metodologijom koja je korištena u zemljama s dobro organiziranom HHMS (Njemačka, Austrija, Velika Britanija).
- Za trajnu i funkcionalnu uspostavu HHMS na cijelom teritoriju RH i sa dovoljnim brojem helikoptera, baza i educiranog osoblja, što u sadašnjem prijedlogu Ministarstva zdravstva nije slučaj. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter). Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske sigurnosti (DVD posebice) koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti kategorizaciju bolnica da bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću bolnicu bez sekundarnog prijevoza (npr. infarkt direktno u bolnicu koja radi koronarografiju a ne u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu).
- Predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu a niti na obali.
Sadašnji prijedlog baza na aerodromima u Osijeku ( Klisa), Zagrebu (Pleso), Krku, Splitu (Divulje) i Dubrovniku (Ćilipi) ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar „zlatnog sata“.
- Predlažemo, umjesto Osijeka, bazu u Slavonskom Brodu, što su predlagale i druge stručne studije. Također pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Veliko područje Šibensko kninske, Zadarske i jučnog dijela Ličko senjske županije zahtjeva posebnu bazu. Isto tako kontinentalni dio RH zahtjeva još jednu bazu.
- Ozbiljno treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna a organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i organizirati takve obaveze.
- Potrebno je uspostaviti hitnu helikoptersku službu što prije. Jedan od važnih podataka koji turistima (osobito onima sklonim većoj potrošnji) uvjetuje odabir destinacije za odmor je organizacija zdravstvene zaštite.
