home NOVOSTI Priopćenje za medije – Inicijativa za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima

Priopćenje za medije – Inicijativa za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima

24. siječnja 2023. u Hrvatskom domu u Glini održana je konferencija za medije Inicijative za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima. Okupljenima su se obratili:

  1. Denis Barić, Otočni sabor
  2. Dr. Miljenko Bura , Moja Hrvatska 2030, 098 288 891
  3. Ivica Belina, Koalicija udruga u zdravstvu, 099 3420 350
  4. Mladen Tureček, HELP, 098 250 180
  5. Dr. Tanja Pekez Pavliško, HELP, 091 633 3370
  6. Dr. Željka Bifflin Heski, predsjednica podružnice KoHOM-a Sisačko-moslavačke župnije

 

Glavne zaključci konferencije za medije su:

 

  1. Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu obavezuje državu, ali i lokalnu zajednicu da prema odgovarajućim zakonima osiguraju zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike Republike Hrvatske bez obzira gdje živi. Temeljnim zakonima u zdravstvu, zdravstvena zaštita građana RH provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
  2. Država, kao i lokalna i regionalna samouprava imaju obavezu dodatnim mjerama doprinijeti da se osigura zapošljavanje dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika na ruralnim područjima i otocima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Da bi se to ostvarilo potrebno je provesti ozbiljno znanstveno istraživanje o potrebama stanovništva na razini svake lokalne samouprave za zdrvatsvenom zaštitom, načinu regrutiranja i zadržavanja kvalitetnog zdravstvenog kadra u ruralnim i izoliranim područjima. Na taj je način potrebno osigurati popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite i osnovu za zaustavljanje i preokretanje demografske devastacije zbog neadekvatne zdravstvene zaštite svih dobnih skupina pacijenata. Pored toga, potrebno je provesti prebacivanje zadataka s liječnika na dobro educirane medicinske sestre/tehničare te daleko veći opseg korištenja telemedicine i ostalih modernih tehnologija kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou.
  3. Obzirom na specifičnosti, otoci i ruralna područja moraju biti posebno sagledana u okviru svih mjera zdravstvene zaštite kako bi se osigurala dostupnost zdravstvene zaštite koja je već sada za mnoge od tih stanovnika RH neadekvatna i nedovoljna.

Organizacija hitne medicinske službe na otocima i u ruralnim područjima mora biti sagledana i kao služba koja je vrlo često jedina pomoć pogotovo u slučajevima osiromašenog starijeg stanovništva koje vrlo često ne raspolaže prijevoznim sredstvima za samopomoć. Hitna medicinska pomoć vapi za uvođenjem paramedika, koje imaju skoro sve zemlje u Europi, osim npr. Srbije te veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice vatrogasaca.

  1. Proces uspostave helikopterske hitne medicinske službe prošao je dugi višegodišnji period pripreme, testiranja kao i dokazivanja opravdanosti uvođenja HHMS i potrebno je iskoristiti sva znanja i iskustva do kojih se u pripremnom periodu došlo a na osnovu podataka hitnih kirurških i internističkih te ostalih hitnih stanja metodologijom koja je korištena u zemljama s dobro organiziranom HHMS (Njemačka, Austrija, Velika Britanija).
  2. Za trajnu i funkcionalnu uspostavu HHMS na cijelom teritoriju RH i sa dovoljnim brojem helikoptera, baza i educiranog osoblja, što u sadašnjem prijedlogu Ministarstva zdravstva nije slučaj. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter). Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske sigurnosti (DVD posebice) koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti kategorizaciju bolnica da bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću bolnicu bez sekundarnog prijevoza (npr. infarkt direktno u bolnicu koja radi koronarografiju a ne u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu).
  3. Predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu a niti na obali.

Sadašnji prijedlog baza na aerodromima  u Osijeku ( Klisa), Zagrebu (Pleso), Krku, Splitu (Divulje) i Dubrovniku (Ćilipi) ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar „zlatnog sata“.

  1. Predlažemo, umjesto Osijeka, bazu u Slavonskom Brodu, što su predlagale i druge stručne studije. Također pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Veliko područje Šibensko kninske, Zadarske i jučnog dijela Ličko senjske županije zahtjeva posebnu bazu. Isto tako kontinentalni dio RH zahtjeva još jednu bazu.
  2. Ozbiljno treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna a organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i organizirati takve obaveze.
  3. Potrebno je uspostaviti hitnu helikoptersku službu što prije. Jedan od važnih podataka koji turistima (osobito onima sklonim većoj potrošnji) uvjetuje odabir destinacije za odmor je organizacija zdravstvene zaštite.