![\"\"](\"http:\/\/kohom.hr\/mm\/wp-content\/uploads\/a_s_tekst.jpg\")
<\/p>\nZabrinuti zbog opstanka i budu\u0107nosti hrvatskog zdravstva u cjelini, u mjesecu njegovog ro\u0111enja, ne mo\u017eemo se ne prisje\u0107ati Profesora Andrije \u0160tampara, hrvatskog znanstvenika, na\u0161eg najve\u0107eg autoriteta na podru\u010dju epidemiologije i pionira u preventivnoj medicini.<\/p>\n
Ro\u0111en je 1. rujna 1888. godine u Brodskom Drenovcu. Medicinu je diplomirao u Be\u010du 1911. godine nakon \u010dega je radio kao op\u0107inski lije\u010dnik u Novoj Gradi\u0161ki, a potom kao zdravstveni savjetnik Povjereni\u0161tva za socijalnu skrb Narodnoga vije\u0107a u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Od 1919. do 1930. godine djelovao je kao na\u010delnik higijenskog odjeljenja pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu i u tom je razdoblju utemeljio zdravstvenu slu\u017ebu u tada\u0161njoj Jugoslaviji, organizirav\u0161i 250 higijenskih ustanova (Centralni higijenski zavod u Beogradu, \u0160kolu narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakteriolo\u0161kih stanica, antituberkuloznih, antiveneri\u010dnih i antitrahomskih ambulanti i dr.).<\/p>\n
Svojim je programom nastojao ostvariti da lije\u010dnik postane socijalni radnik i narodni u\u010ditelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pu\u010danstva te je oja\u010dao preventivnu medicinu nasuprot kurativnoj.<\/p>\n
Nakon uvo\u0111enja \u0161estosije\u010danjske diktature, bio je smijenjen 1930. godine, a sljede\u0107e godine umirovljen. Od tada je djelovao kao stru\u010dnjak Higijenske organizacije Dru\u0161tva naroda u europskim zemljama i SAD-u.<\/p>\n
Od 1933. do 1936. godine boravio je u Kini, gdje je reorganizirao javnu zdravstvenu slu\u017ebu.<\/p>\n
Za dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu bio je izabran 1940. godine, a pri Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu osnovao je Ured za socijalnu i zdravstvenu za\u0161titu slu\u0161a\u010da.<\/p>\n
Nakon II. svjetskog rata Profesor \u0160tampar bio je ravnatelj \u0160kole narodnoga zdravlja u Zagrebu, dekan Medicinskoga fakulteta, rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, predsjednik JAZU (1947. \u2013 1958.) i osniva\u010d Instituta za higijenu rada.<\/p>\n
Zaslu\u017ean je za reformu nastave na zagreba\u010dkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Vi\u0161e \u0161kole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci.<\/p>\n
Od 1945. godine radio je na osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije, imenovan je \u010dlanom Pripremnoga odbora za stvaranje te organizacije, te je sudjelovao na osmi\u0161ljavanju nacrta Ustava te organizacije, a 1946. godine u New Yorku imenovan je predsjednikom Interimne komisije, kako se Svjetska zdravstvena organizacija zvala do njena slu\u017ebenog utemeljenja 1948. godine u New Yorku.<\/p>\n
U vrijeme dok je na njenu \u010delu bio doktor Andrija \u0160tampar, Svjetska zdravstvena organizacija rije\u0161ila je problem epidemije kolere u Egiptu i uspostavila sustav pomaganja ekonomski slabije razvijenih zemalja.<\/p>\n
Nakon \u0161to je izradio ustav Svjetske zdravstvene organizacije, 1948. je godine predsjedao Prvoj svjetskoj zdravstvenoj skup\u0161tini u \u017denevi 1948. godine, nakon \u010dega je kao izaslanik SZO-a prou\u010davao javno zdravstvo i medicinsko \u0161kolstvo u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji.<\/p>\n
Najve\u0107e me\u0111unarodno priznanje za svoj rad prof. \u0160tampar je primio 1957. godine kada mu je na Osmom redovitom zasjedanju Svjetske zdravstvene organizacije u Meksiku uru\u010dena nagrada L\u00e9on Bernard<\/em><\/strong>, najzna\u010dajnije svjetsko priznanje za zasluge na polju javnoga zdravstva.<\/p>\n Eto, mi se sje\u0107amo Profesora Andrije \u0160tampara, na 130. godi\u0161njicu njegovog ro\u0111enja, a da to nisu adekvatno i s po\u0161tivanjem u\u010dinili niti Ministarstvo zdravstva, niti Vlada Republike Hrvatske, \u010dlanice iste one Svjetske zdravstvene organizacije koju je on osnovao i kojom je u njenim po\u010decima sam predsjedavao …<\/p>\n \u017dalosno ali istinito, nisu ga se sjetili niti takozvani branitelji “solidarnog javnog zdravstva”, uvijek spremni na velike rije\u010di …<\/p>\n Za na\u0161e, ali i za njihovo sje\u0107anje, razmislimo o principima prof. Andrije \u0160tampara koji bi i danas mogli biti temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine u Hrvatskoj:<\/p>\n Va\u017enije je obavje\u0161tavanje naroda od zakona.<\/p>\n Najva\u017enije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shva\u0107anje o zdravstvenim pitanjima.<\/p>\n Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapre\u0111enju trebaju se baviti svi, bez razlike.<\/p>\n Socijalna terapija bitnija je od individualne.<\/p>\n Lije\u010dnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.<\/p>\n Ne smije se raditi razlika izme\u0111u ekonomski jakih i slabih (egalitarizam).<\/p>\n U zdravstvenoj organizaciji lije\u010dnik treba tra\u017eiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju za\u0161titu.<\/p>\n Lije\u010dnik treba biti narodni u\u010ditelj.<\/p>\n Pitanje narodnog zdravlja je od ve\u0107eg ekonomskog nego humanitarnog zna\u010daja.<\/p>\n Glavno mjesto lije\u010dni\u010dkog djelovanja je tamo gdje ljudi \u017eive, a ne ordinacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zabrinuti zbog opstanka i budu\u0107nosti hrvatskog zdravstva u cjelini, u mjesecu njegovog ro\u0111enja, ne mo\u017eemo se ne prisje\u0107ati Profesora Andrije \u0160tampara, hrvatskog znanstvenika, na\u0161eg najve\u0107eg autoriteta na podru\u010dju epidemiologije i pionira u preventivnoj medicini. Ro\u0111en je 1. rujna 1888. godine u Brodskom Drenovcu. Medicinu je diplomirao u Be\u010du 1911. godine nakon \u010dega je radio kao …<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false}}},"categories":[1],"tags":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p13bms-1Qj","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7087"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7087"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7087\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7090,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7087\/revisions\/7090"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7087"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7087"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7087"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}