{"id":8623,"date":"2020-12-13T12:56:48","date_gmt":"2020-12-13T11:56:48","guid":{"rendered":"http:\/\/kohom.hr\/mm\/?p=8623"},"modified":"2020-12-13T12:57:22","modified_gmt":"2020-12-13T11:57:22","slug":"preuzeto-iz-medix-a-s-11-kongresa-kohoma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/?p=8623","title":{"rendered":"Preuzeto iz Medix-a: Kako je bilo na 11. kongresu KoHOMa"},"content":{"rendered":"<p class=\"brojTop\" style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/www.medix.hr\/medix-144-145\">MEDIX, God. 26 Br. 144\/145<\/a>\u00a0\u00a0\u2022\u00a0 Osvrt na stru\u010dno doga\u0111anje \u00a0\u2022\u00a0 Obiteljska medicina<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>11 Kongres KoHOM-a &#8211; Prvi KoHOM online kongres<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jelena Raki\u0107 Mati\u0107<\/p>\n<div>\n<p>S obzirom na epidemiolo\u0161ku situaciju, odr\u017eavanje kongresa na tradicionalnom mjestu u \u0160ibeniku nije bilo mogu\u0107e, ve\u0107 jedino online. Iza organizacije takvog skupa krije se golem posao, od tehni\u010dke podr\u0161ke, vizualnog identiteta kongresa, koordinacije sudionika i snimanja predavanja pa sve do monta\u017ee sadr\u017eaja. Glavne teme bile su iz neurologije te prevencija i zdravlje lije\u010dnika. Pandemija COVID 19 posebno pokazuje koliko je va\u017eno imati zdrave, psihofizi\u010dki sposobne lije\u010dnike i medicinske sestre. Stru\u010dni dio kongresa zavr\u0161en je promocijom knjige \u201eNajbolje od dijetetike\u201c, a nakon stru\u010dnog dijela odr\u017eana je Izborna skup\u0161tina KoHOM-a te izabrano novo vodstvo.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"horvat\">\n<p>Jedanaesti kongres KoHOM-a trebao se odr\u017eati od 21. do 24. svibnja 2020. u Amadria parku u \u0160ibeniku. No, pandemija koronavirusa pokorila je cijeli svijet te je prvotni termin odr\u017eavanja odgo\u0111en i zamijenjen novim, od 1. do 3. listopada 2020. S obzirom na epidemiolo\u0161ku situaciju potkraj ljeta, ubrzo je postalo jasno kako ne\u0107e biti mogu\u0107e odr\u017eavanje kongresa na ve\u0107 tradicionalnom mjestu u \u0160ibeniku, ve\u0107 jedino online. Iza svega se krije golem posao, od tehni\u010dke podr\u0161ke, vizualnog identiteta kongresa, koordinacije sudionika i snimanja predavanja pa sve do monta\u017ee sadr\u017eaja i finalnog proizvoda \u2013 online kongresa. Kako je i prvotno bilo planirano, glavne teme ovogodi\u0161njeg kongresa bile su iz neurologije te prevencija i zdravlje lije\u010dnika. Znanstveni odbor kongresa predvo\u0111en prim. dr. Vjekoslavom Amerl \u0160aki\u0107 pripremio je bogat i raznovrstan znanstveni sadr\u017eaj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_021_Image_0001.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Kongres KoHOM-a prvi je put odr\u017ean u virtualnom obliku<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zdravlje lije\u010dnika<\/strong><\/p>\n<p>Kongres je predavanjem \u201eProgram za obiteljskog lije\u010dnika \u2013 Putovanje prema osobnom zdravlju\u201c otvorila dr. Ljiljana Luli\u0107 Karapetri\u0107, veteranka obiteljske medicine. Naslanjaju\u0107i se na jednu od glavnih tema kongresa, govorila je o va\u017enosti zdravlja lije\u010dnika, putu prema tom cilju te programima koje sama radi za lije\u010dnike i pacijente kroz udrugu \u201ePromjena\u201c.<\/p>\n<p>Zdravlje lije\u010dnika te utjecaj naru\u0161enog zdravlja lije\u010dnika na kvalitetu pru\u017eene skrbi u ordinacijama obiteljske medicine unatrag par godina sve su \u010de\u0161\u0107e tema stru\u010dnih krugova u Europi, pa su je i organizatori kongresa izdvojili kao posebnu cjelinu. Bez zdravog lije\u010dnika nema ni \u201ezdrave ordinacije\u201c, a posljedi\u010dno ni zdravog pacijenta niti kvalitetne zdravstvene za\u0161tite. Pandemija COVID 19 posebno pokazuje koliko je va\u017eno imati zdrave, psihofizi\u010dki sposobne lije\u010dnike i medicinske sestre te je odabir teme tim vi\u0161e bio va\u017ean.<\/p>\n<p>Dr. Iva Petri\u010du\u0161i\u0107 je na po\u010detku bloka predavanja o zdravlju lije\u010dnika prikazala zanimljive, ali i zabrinjavaju\u0107e rezultate ankete provedene me\u0111u lije\u010dnicima obiteljske medicine o \u017eivotnim stilovima i navikama, samolije\u010denju, hobijima, konzumaciji alkohola i ostalom \u0161to utje\u010de na psihofizi\u010dko zdravlje. Prof. dr. sc. Zlata O\u017eva\u010di\u0107 Ad\u017ei\u0107 je u predavanju \u201eZdravlje lije\u010dnika i sigurnost bolesnika u obiteljskoj medicini\u201c govorila o kvaliteti u ordinaciji obiteljske medicine i sigurnosti pacijenta, a kroz prizmu zdravlja lije\u010dnika. Psiholo\u0161ko i tjelesno zdravlje lije\u010dnika od iznimne je va\u017enosti zbog osiguranja sigurnog ishoda skrbi za bolesnika. S druge strane, mogu\u0107a medicinska pogre\u0161ka mo\u017ee biti izvor emocionalnog i fizi\u010dkog obolijevanja lije\u010dnika, \u010dime se zatvara negativni krug ve\u0107e vjerojatnosti nastajanja novoga ne\u017eeljenog doga\u0111aja. Kako bi se smanjili navedeni \u0161tetni utjecaji i mogu\u0107e posljedice, klju\u010dno je rano prepoznavanje poreme\u0107aja zdravlja lije\u010dnika, pravovremena reakcija i lije\u010denje te podr\u0161ka na radnome mjestu.<\/p>\n<p>O stresu i radnoj sposobnosti zdravstvenih radnika govorila je dr. Srebrenka Mesi\u0107 u predavanju \u201eStres i radna sposobnost zdravstvenih radnika\u201c.<\/p>\n<p>Iako su lije\u010dnici obiteljske medicine naviknuli procjenjivati privremenu nesposobnost za rad pacijenata, ponekad zaboravljaju kako su i sami ponekad pacijenti te da se u tim situacijama treba razmatrati i njihova radna sposobnost u svrhu o\u010duvanja zdravlja, smanjivanja i sprje\u010davanja rizika za \u017eivot i zdravlje koji mogu proiza\u0107i iz uvjeta i na\u010dina rada, ali i smanjivanja gospodarskih gubitaka povezanih s izostankom s posla, produljenim lije\u010denjem i preranim umirovljenjem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_022_Image_0001.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Na okruglom stolu sudjelovali su prim. dr. Ines Balint, spec. obiteljske medicine, tada\u0161nja predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo, dr. med., zamjenica predsjednika Hrvatske lije\u010dni\u010dke komore, predsjednica Sekcije za ocjenu radne sposobnosti HLZ-a i \u010dlan Izvr\u0161nog odbora HLZ-a te rukovoditeljica Slu\u017ebe za medicinske poslove i kontrolu, HZZO-a, Regionalni ured Zagreb Srebrenka Mesi\u0107, dr. med., voditeljica Slu\u017ebe za \u0161kolsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c Tatjana Petri\u010devi\u0107 Vidovi\u0107, dr. med., i predsjednik Hrvatskog dru\u0161tva za medicinu rada HLZ-a Tomislav Furlan, dr. med.<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>S obzirom na aktualnu pandemiju, od iznimne va\u017enosti bilo je i predavanje \u201eZa\u0161tita mentalnog zdravlja lije\u010dnika \u2013 prevencija negativnih posljedica stresa\u201c. prof. dr. sc. Sla\u0111ane \u0160trkalj Ivezi\u0107, spec. psihijatar iz PB-a Vrap\u010de. Prof. dr. sc. \u0160trkalj Ivezi\u0107 govorila je o aspektima mentalnog zdravlja iz perspektive psihijatra te ujedno predstavila Preporuke za za\u0161titu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama. Preporuke su nastale u vrijeme pandemije koronavirusa kako bi se pomoglo stru\u010dnjacima i volonterima koji pru\u017eaju usluge psihosocijalne podr\u0161ke u krizi, zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnome mjestu i gra\u0111anima za samopomo\u0107 u prevenciji negativnih posljedica stresa, odnosno kako bi se pomoglo svima koji se susre\u0107u s uznemiruju\u0107im, stresnim situacijama. U njihovoj izradi sura\u0111ivali su stru\u010dnjaci iz podru\u010dja mentalnog zdravlja i javnog zdravstva kako bi naglasili va\u017enost brige o mentalnom zdravlju ne samo osoba s pote\u0161ko\u0107ama mentalnog zdravlja, nego i svih gra\u0111ana, posebice u kriznim situacijama.<\/p>\n<p>Preporuke za za\u0161titu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama dostupne su u formi priru\u010dnika na web-stranicama Ministarstva zdravstva, Klinike za psihijatriju Vrap\u010de i \u201eMedixa\u201c, koji je objavio cjelovito tiskano izdanje (<a href=\"https:\/\/%20bit.ly\/3oAsQHO\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">https:\/\/ bit.ly\/3oAsQHO<\/a>).<\/p>\n<p>Kongresu se pridru\u017eila i dr. Sofia Dimopoulou iz Gr\u010dke, koja je kroz predavanje \u201e<em>Healthy practices \u2013 experience from Greece<\/em>\u201c iznijela svoja znanja o zdravlju lije\u010dnika, ali i podijelila iskustva iz Gr\u010dke vezana za pandemiju COVID 19 i probleme s kojima se susre\u0107u tamo\u0161nji lije\u010dnici obiteljske medicine.<\/p>\n<p><strong>Teme iz neurologije<\/strong><\/p>\n<p>Teme iz neurologije bile su podijeljene u dva bloka, a fokus je bio na naj\u010de\u0161\u0107im neurolo\u0161kim stanjima s kojima se lije\u010dnici susre\u0107u u ordinacijama obiteljske medicine. Prvi neurolo\u0161ki blok otvoren je predavanjem prof. dr. sc. Ines Dimini\u0107 Lisica \u201eLije\u010denje bolesnika s mo\u017edanim udarom u ordinaciji obiteljske medicine\u201c. Mo\u017edani udar drugi je vode\u0107i uzrok smrti u svijetu te vode\u0107i uzrok invaliditeta u odraslih osoba. Zahvaljuju\u0107i promjenama u na\u010dinu \u017eivota te boljem zbrinjavanju bolesnika, incidencija mo\u017edanog udara u razvijenim se zemljama svijeta smanjila, a mortalitet reducirao. Iako se uo\u010dava pad stope mortaliteta, u Hrvatskoj je mo\u017edani udar i dalje na drugome mjestu uzroka smrti te je uloga lije\u010dnika obiteljske medicine (LOM) u zbrinjavanju pacijenata s mo\u017edanim udarom, kao i u prevenciji istog \u2013 klju\u010dna.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_024_Image_0001.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_024_Image_0002.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Organizacijski odbor s predsjednicom Jelenom Raki\u0107 Mati\u0107, dr. med., i Znanstveni odbor kongresa predvo\u0111en prim. dr. Vjekoslavom Amerl \u0160aki\u0107 pripremili su raznovrstan znanstveni sadr\u017eaj<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>Uslijedilo je predavanje \u201eBol \u2013 vode\u0107i simptom u ordinaciji obiteljskog lije\u010dnika\u201c, koje odr\u017eala dr. Ana-Marija Prepelec. S obzirom da je bol razlog dolaska oko 30% pacijenata u ordinaciju obiteljske medicine, jasno je koliko je va\u017ena uloga LOM-a u rje\u0161avanju problema. Bol je i simptom mnogih drugih bolesti i stanja te je nu\u017eno poznavati hodograme postupanja u dijagnostici i lije\u010denju. Slijedilo je predavanje dr. Tamare Fable \u201ePristup bolesniku s glavoboljom u ordinaciji obiteljske medicine\u201c, jo\u0161 jednom u\u010destalom stanju s kojim se lije\u010dnici \u010desto susre\u0107u u ordinacijama. Na\u017ealost, unato\u010d visokoj u\u010destalosti, zbrinjavanje glavobolja na razini primarne zdravstvene za\u0161tite \u010desto ne prati aktualne svjetske preporuke te je nu\u017eno ukazati na navedenu problematiku i prikazati na\u010din postupanja kod bolesnika s glavoboljom u ordinaciji obiteljske medicine.<\/p>\n<p>Prvi blok iz neurologije zavr\u0161io je predavanjem \u201ePristup pacijentu s vrtoglavicom u ordinaciji obiteljske medicine\u201c, predava\u010d je bila dr. Ena Filipovi\u0107- Feren\u010di\u0107. Vrtoglavica je tako\u0111er jedan od \u010destih simptoma s kojima se pacijenti javljaju u ordinaciju obiteljske medicine, no kako se radi o kompleksnom problemu, va\u017eno je bilo naglasiti klju\u010dne elemente dijagnostike i lije\u010denja na razini primarne zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_029_Image_0011.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Utjecaj naru\u0161enog zdravlja lije\u010dnika na kvalitetu pru\u017eene skrbi u ordinacijama obiteljske medicine unatrag par godina sve su \u010de\u0161\u0107e tema stru\u010dnih krugova u Europi, pa su je i organizatori kongresa izdvojili kao posebnu cjelinu. Bez zdravog lije\u010dnika nema ni \u201ezdrave ordinacije\u201c, a posljedi\u010dno ni zdravog pacijenta niti kvalitetne zdravstvene za\u0161tite. Pandemija COVID 19 posebno pokazuje koliko je va\u017eno imati zdrave, psihofizi\u010dki sposobne lije\u010dnike i medicinske sestre<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>Drugi neurolo\u0161ki blok tema po\u010deo je predavanjem prim. dr. sc. Lidije De\u017emalj Grbelja \u201eMijastenija gravis i mijasteni\u010dki sindrom\u201c. Mijastenija gravis je autoimuna bolest koja se o\u010dituje napadima slabosti mi\u0161i\u0107a uslijed destrukcije acetilkolinskih receptora posredovane antitijelima i stani\u010dnom imuno\u0161\u0107u. Potrebno ju je razlikovati od mijasteni\u010dkog sindroma koji predstavlja autoimuni poreme\u0107aj neuromi\u0161i\u0107ne spojnice u sklopu maligne bolesti, u 50% slu\u010dajeva karcinoma malih plu\u0107nih stanica. Dr. Anja Valentin odr\u017eala je predavanje \u201eNo\u0107ni \u0161eta\u010di \u2013 kako prepoznati sindrom nemirnih nogu u obiteljskoj medicini\u201c. Poreme\u0107aji sna i neugodne senzacije u nogama \u010dest su razlog dolaska lije\u010dniku obiteljske medicine te navedene tegobe trebaju pobuditi sumnju na sindrom nemirnih nogu. No, zbog nejasnih simptoma i sli\u010dnosti s drugim poreme\u0107ajima te manjem pridavanju pozornosti problemu, va\u017eno je prepoznavanje navedenog sindroma u ordinacijama obiteljske medicine.<\/p>\n<p>Uz ve\u0107 navedena predavanja, dr. Jana Kova\u010devi\u0107 govorila je o sposobnosti za vo\u017enju kod pacijenata s epilepsijom, uz prikaz slu\u010daja. Osim tog prikaza slu\u010daja, u sklopu drugog bloka neurolo\u0161kih predavanja prikazana su i tri neurolo\u0161ka slu\u010daja iz prakse: dr. Jelena Raki\u0107 Mati\u0107 prikazala je pacijenta s amiotrofi\u010dnom lateralnom sklerozom (put od tegoba do dijagnoze), dr. Ivana Barbir pacijenta s dijagnozom mijastenije gravis, dok je dr. Slavica Vrtari\u0107 prikazala pacijenta s multiplom sklerozom.<\/p>\n<p><strong>Multipla skleroza \u2013 izazovi suvremene medicine i \u017eivota<\/strong><\/p>\n<p>O multiploj sklerozi, od dijagnoze, lije\u010denja, pra\u0107enja, rehabilitacije pa sve do tegoba u svakodnevnom \u017eivotu, govoreno je u radionici \u201eMultipla skleroza \u2013 izazovi suvremene medicine i \u017eivota\u201c pod vodstvom dr. Diane Kralj. Pozvani gosti bili su Jasna Badjak, spec. neurolog, prof. dr. sc. Igor Juki\u0107, Aleksandar Petkovi\u0107, kineziolog, te Dijana Rogini\u0107 uime Saveza dru\u0161tava multiple skleroze Hrvatske. Svatko je iz aspekta svog rada i djelovanja govorio o multiploj sklerozi i izazovima koje bolest stavlja pred pacijenta, ali i lije\u010dnika.<\/p>\n<p>Novosti u dijagnostici i lije\u010denju multiple skleroze u 2020. godini predstavljene su u sklopu opse\u017ene naslovne teme lipanjskog broja \u201eMedixa\u201c (vi\u0161e informacija na:\u00a0<a href=\"https:\/\/%20www.medix.hr\/medix-142\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">https:\/\/ www.medix.hr\/medix-142<\/a>, op. ur.)<\/p>\n<p>Nije zapostavljeno niti pitanje demencije te je odr\u017eana radionica \u201eIzazovi skrbi za osobe s demencijom\u201c, koju je vodila dr. Jadranka Karuza. U obradi teme pridru\u017eile su joj se dr. Vjera Ferreri, spec. psihijatar, te Olja Martini\u0107, nutricionist. Pristup bolesniku s demencijom i njegovoj obitelji zahtijeva suradnju brojnih struka, integrativni pristup kojim koordinira lije\u010dnik obiteljske medicine te je bilo va\u017eno ponoviti znanja o demenciji i utvrditi nove spoznaje, a sve u svrhu bolje me\u0111usobne suradnje i skrbi za bolesnike koji boluju od demencije.<\/p>\n<p><strong>Kvartarna prevencija<\/strong><\/p>\n<p>Osim temama iz neurologije, skup je bio posve\u0107en i prevenciji. U sklopu skupa odr\u017ean je okrugli stol \u201eNacionalni preventivni programi (NPP) \u2013 \u0161to je novo?\u201c pod vodstvom prim. dr. Vjekoslave Amerl \u0160aki\u0107. Sudionici su bili Andrea \u0160upe Parun, spec. epidemiolog, prof. dr. sc. Neven Ljubi\u010di\u0107, spec. gastroenterolog, dr. sc. Ante Maru\u0161i\u0107, spec. radiolog, te akademik Miroslav Samar\u017eija. Svatko od njih je iz svog aspekta i djelokruga rada govorio o nacionalnim preventivnim programima, odazivu na iste, postignutim rezultatima i postavljenim ciljevima. Ujedno se govorilo i o va\u017enosti uloge lije\u010dnika obiteljske medicine u svakom od NPP-a koji se provode u Hrvatskoj te je zaklju\u010deno kako bez dobre suradnje s lije\u010dnicima obiteljske medicine nema u\u010dinkovitih preventivnih programa. Navedeno se ne odnosi samo na preventivne programe ranog otkrivanja raka ve\u0107 i na prevenciju kroni\u010dnih nezaraznih bolesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_029_Image_0002.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Dr. Tomislav Furlan objasnio je ulogu specijalista medicine rada u procjeni radne sposobnosti radnika temeljem koje se omogu\u0107uje rad od ku\u0107e ako radnik boluje od kroni\u010dne bolesti te pripada u vulnerabilnu skupinu u slu\u010daju obolijevanja od COVID-a<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>Posebno je obra\u0111ena tema kvartarne prevencije. Pojam primarne, sekundarne i tercijarne prevencije su definirali Laevell i Clark polovicom pro\u0161log stolje\u0107a. No razvojem medicine, prvenstveno mogu\u0107nosti dijagnostike, javila se potreba i za definiranjem jo\u0161 jednog oblika prevencije \u2013 kvartarne prevencije (P4). Koncept kvartarne prevencije prvi je put publicirao Marc Jamoulle 1986. godine, 1999. godine ga\u00a0<em>Wonca International Classification Comittee<\/em>\u00a0prihva\u0107a, a od 2003. je dio\u00a0<em>Wonca Dictionary of General\/Family Practice<\/em>. Definira se kao postupak identificiranja pacijenta koji je u riziku od pretjerane medikalizacije, s ciljem za\u0161tite pacijenta od nove medicinske invazije i uz predlaganje eti\u010dki prihvatljivih intervencija. S obzirom da se u ordinacijama sve vi\u0161e svjedo\u010di prekomjernoj dijagnostici i lije\u010denju bolesnika, nu\u017eno je upoznati kolege s pojmom kvartarne prevencije kao i mogu\u0107nostima da se izbjegnu prekomjerna dijagnostika i lije\u010denje, ali bez umanjenja kvalitete skrbi za bolesnike.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_029_Image_0012.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Lije\u010dnici obiteljske medicine, kojih je u Hrvatskoj tek ne\u0161to vi\u0161e od dvije tisu\u0107e, a od toga ih je vi\u0161e od polovice starije od 55 godina, 30% starije od 60 i \u010dak 167 starije od 65 godina, no ipak rade, smatraju kako su dodatno optere\u0107eni trenuta\u010dnom epidemiolo\u0161kom situacijom i o\u010dekivanjima pacijenata i zdravstvenog sustava, posebno zbog prebacivanja sve ve\u0107eg dijela odgovornosti za savladavanje epidemije na njihova ple\u0107a, istaknula je dr. Ines Balint<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>U prvom bloku predavanja o kvartarnoj prevenciji govoreno je o prekomjernoj dijagnostici te mogu\u0107nostima racionalizacije i smanjenog upu\u0107ivanja na brojne pretrage, a bez negativnog utjecaja na zdravlje pacijenta. Dr. Iva Petri\u010du\u0161i\u0107 prikazala je rezultate ankete u predavanju \u201eStav hrvatskih lije\u010dnika prema kvartarnoj prevenciji\u201c. Zaklju\u010deno je kako lije\u010dnici prepoznaju problem prekomjerne medikalizacije i dijagnostike te su voljni pro\u0107i dodatnu edukaciju o kvartarnoj prevenciji koja se mo\u017ee protuma\u010diti kao trija\u017eni postupak, a u svrhu rastere\u0107enja zdravstvenog sustava kao i pove\u0107ane dostupnosti pacijentima koji imaju indikaciju za dijagnosti\u010dke postupke. Nakon toga je dr. Ines Tkal\u010devi\u0107 Juri\u0161i\u0107 kroz predavanje \u201eKvartarna prevencija \u2013 trebamo li se bojati defenzivne medicine\u201c na primjeru pacijenta prikazala problem prekomjerne dijagnostike te mogu\u0107nosti racionalizacije upu\u0107ivanja. U predavanju dr. Vjere Lovrek \u201eUpu\u0107ivanje na gastroskopiju i kolonoskopiju u ordinacijama LOM-a\u201c bilo je govora o problemu upu\u0107ivanja na navedene pretrage. Problematika upu\u0107ivanja na radiolo\u0161ke pretrage tako\u0111er je u\u010destala; o tome je kao pozvani predava\u010d govorila dr. Helga Serti\u0107 Mili\u0107, spec. radiolog iz KB-a Merkur (\u201ePrekomjerna uporaba slikovnih radiolo\u0161kih metoda u dijagnosti\u010dke svrhe\u201c). Razlozi prekomjernog upu\u0107ivanja na radiolo\u0161ke pretrage su brojni, no interdisciplinarnom suradnjom i prakticiranjem medicine utemeljene na dokazima mo\u017ee se smanjiti broj nepotrebnih slikovnih dijagnosti\u010dkih pretraga.<\/p>\n<p>Iz tog bloka valja istaknuti gostovanje dr. Juana Manuela Mendivea iz Barcelone i njegovo predavanje \u201eOverdiagnosis in gastroenterology at primary health care level\u201c. Dr. Mendive predsjednik je ESPCGA-a (engl.\u00a0<em>European Society for Primary Care Gastroenterology<\/em>). Kao iskusni lije\u010dnik prakti\u010dar s fokusom rada na gastroenterologiji govorio je o svojim iskustvima, kao i iskustvima iz Europe, u prekomjernoj dijagnostici na razini primarne zdravstvene za\u0161tite kod pacijenata s gastroenterolo\u0161kom problematikom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_029_Image_0013.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Dr. Tatjana Petri\u010devi\u0107 Vidovi\u0107 je odgovorila na pitanje po\u0161tuje li se Pravilnik o pedago\u0161kim standardima s obzirom da se u pojedinim \u017eupanijama ne uva\u017eavaju ispri\u010dnice roditelja za izostanak u\u010denika iz \u0161kole iako roditelj mo\u017ee ispri\u010dati izostanak do tri radna dana. Pravilnik je i dalje na snazi i ispri\u010dnice se uva\u017eavaju, no preporuka je da se roditelji u slu\u010daju kada \u0161kolsko dijete ima respiratornu infekciju za savjet obrate izabranom doktoru<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>Drugi blok predavanja posve\u0107en kvartarnoj prevenciji bavio se temama prekomjernog lije\u010denja, tzv. prekomjerne medikalizacije. Blok su otvorile dr. Sandra Bo\u010dkaj i dr. Klara Klanj\u010di\u0107 Bo\u010dina predavanjem \u201ePrekomjerno propisivanje antibiotika\u201c. Na\u017ealost, zaklju\u010deno je da se antibiotici propisuju prekomjerno i neovisno o preporukama EBM-a i smjernicama te je potrebna dodatna edukacija lije\u010dnika PZZ-a s ciljem racionalizacije propisivanja. Temu \u201eVitamin D \u2013 kada i kome?\u201c obradile se i prezentirale dr. \u017deljka Klasi\u0107 i dr. Karla Le\u0161ko. Racionalna odluka o tome kada odre\u0111ivati razinu vitamina D u krvi i primjena nadomjesnog lije\u010denja kada je doista potrebno smanjilo bi prekomjerno laboratorijsko testiranje, polifarmaciju i tro\u0161kove u zdravstvu. Doc. dr. sc. Davor \u0160aki\u0107 s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu predavanjem \u201ePrekomjerna upotreba lijekova \u2013 lije\u010denje uz devastaciju okoli\u0161a\u201c ukazao je one\u010di\u0161\u0107enja povr\u0161inskih i podzemnih voda neprimjerenim odlaganjem farmaceutika te nu\u017enost bolje edukacije pacijenata kao i suradnje s njihovim izabranim lije\u010dnicima.<\/p>\n<p>Blok je zaklju\u010den predavanjem dr. Erike Zelko iz Slovenije \u201eHow to deal with overtreatment and overmedication at palliative care?\u201c. Dr. Zelko se posebno bavi palijativnim lije\u010denjem te je bila pozvana ukazati na problem prekomjerne dijagnostike i lije\u010denja kod palijativnih bolesnika. Naime, brojna istra\u017eivanja pokazuju kako se nad do 30% palijativnih pacijenata primjenjuju procedure i lije\u010denja koja nemaju u\u010dinke, dapa\u010de, \u010dine vi\u0161e fizi\u010dke, emocionalne i financijske \u0161tete nego \u0161to su od koristi. Predlo\u017eena strategija pristupa palijativnim pacijentima uklju\u010duje kvalitetnu edukaciju, povjerljiv odnos lije\u010dnik \u2013 pacijent, uklju\u010divanje u dono\u0161enje odluka pacijenta i obitelji, pobolj\u0161anje funkcionalnosti zdravstvenog sustava na razini PZZ-a te tzv. wait and see pristup pacijentu.<\/p>\n<p><strong>Promocija i Izborna skup\u0161tina<\/strong><\/p>\n<p>Stru\u010dni dio kongresa zavr\u0161en je promocijom knjige \u201eNajbolje od dijetetike\u201c autorice Olje Martini\u0107, nutricionistice. Knjiga je nastala u suradnji s KoHOM-om i lije\u010dnicama koje su sudjelovale u pisanju toga drugog, pro\u0161irenog izdanja; to su prim. dr. Vjekoslava Amerl \u0160aki\u0107, prim. dr. Ines Balint, dr. Vikica Krolo, dr. Diana Kralj, dr. Dijana Rami\u0107 Severinac, dr. Ljubica Pavelin, dr. Jelena Andri\u0107 i dr. Ana Miji\u0107. Projekt izdavanja knjige financirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Doprinos KoHOM-a promicanju zdravlja i prevenciji bolesti te razvoju kulture zdravog \u017eivljenja je i ta knjiga, a cilj je potpora pacijentima u pra\u0107enju zdravih \u017eivotnih navika bez odricanja od u\u017eivanja u hrani. Knjiga \u0107e uskoro biti dostupna za besplatno preuzimanje i na web stranici KoHOM-a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.medix.hr\/aploads\/images\/144_145\/strucna%20dogadjanja\/Medix%20144-145_Page_029_Image_0001.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p><em>Na izbornoj Skup\u0161tini KoHOM-a za novu predsjednicu izabrana je Nata\u0161a Ban Toski\u0107, dr. med., spec. obiteljske medicine, iz Doma zdravlja Centar Zagreb &#8211; na slici prva zdesna u dru\u0161tvu dviju prethodnih predsjednica KoHOM-a, Vikice Krolo, dr. med., i Ines Balint, dr. med.<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>Nakon stru\u010dnog dijela, odr\u017eana je Izborna skup\u0161tina KoHOM-a na kojoj je izabrano novo vodstvo, koje \u010dine dr. Nata\u0161a Ban Toski\u0107, predsjednica, dr. Zrinka Hu\u0111ek Leskovar (tajnica), dr. Vikica Krolo, dr. Vesna Poto\u010dki Rukavina, dr. Jadranka Karuza, dr. Mirela Markovi\u0107 i dr. Berislav Bulat. Na\u017ealost, zbog epidemiolo\u0161ke situacije za ovogodi\u0161nji kongres nije bilo izgleda realizirati razmjenu specijalizanata i mladih specijalista obiteljske medicine u suradnji s VdGM-om.<\/p>\n<p>Organizator skupa zahvaljuje tehni\u010dkom organizatoru agenciji Conventus Credo, kao i Karmeli Vukov Coli\u0107 na profesionalnom vo\u0111enju i moderiranju kongresnih sadr\u017eaja. Posebna zahvala ide svim \u010dlanovima Znanstvenog i Organizacijskog odbora, voditeljima sesija i predava\u010dima koji su i u izazovnim vremenima dali svoj doprinos realizaciji kongresa. Organizator zahvaljuje i svim sudionicima koji su odvojili svoje vrijeme i pokazali interes za predavanjima i u online formatu. Poruka do sljede\u0107eg susreta glasi: \u010duvajte se i pazite na svoje zdravlje. I ne zaboravite: zdrav lije\u010dnik = zdrav pacijent!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div><strong>Izvje\u0161taj s okruglog stola \u201eUloga lije\u010dnika obiteljske medicine tijekom pandemije COVID 19\u201c<\/strong><\/div>\n<div>Na 11. kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) odr\u017ean je okrugli stol \u201eUloga lije\u010dnika obiteljske medicine tijekom pandemije COVID 19\u201c. U radu okruglog stola sudjelovali su prim. dr. sc. Ivana Pavi\u0107 \u0160imetin, dr. med. zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (on-line), Tatjana Petri\u010devi\u0107 Vidovi\u0107, dr. med., voditeljica Slu\u017ebe za \u0161kolsku i adolescentnu medicinu Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c, Tomislav Furlan, dr. med., predsjednik Hrvatskog dru\u0161tva za medicinu rada Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora i Srebrenka Mesi\u0107, dr. med., rukovoditeljica Slu\u017ebe za medicinske poslove i kontrolu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb,<\/div>\n<div>Na\u017ealost, nitko od predstavnika Ministarstva zdravstva nije se odazvao pozivu. Moderatorice su bile Vikica Krolo, dr. med., tada\u0161nja predsjednica KoHOM-a, i prim. Ines Balint, dr. med., \u010dlanica Izvr\u0161nog odbora KoHOM-a.<\/div>\n<div>Dr. Pavi\u0107-\u0160imetin obavijestila je sudionike o aktualnoj epidemiolo\u0161koj situaciji i ponovila koju za\u0161titnu opremu trebaju imati lije\u010dnici obiteljske medicine pri pregledu pacijenata. Napomenula je da se i dalje treba pridr\u017eavati svih uputa HHZJZ-a i Kriznog sto\u017eera: pacijente valja naru\u010diti u to\u010dno zakazano vrijeme, a pregled obaviti sukladno svim epidemiolo\u0161kim mjerama, uz kori\u0161tenje osobnih za\u0161titnih sredstava (maska, vizir, rukavice). Dotaknuti su i problemi na koje se nailazi u svakodnevnom radu s obzirom da bolni\u010dke ustanove prije gotovo svakog pregleda tra\u017ee nalaz brisa na COVID-19 koji ne smije biti stariji od 48 sati. Po\u010detkom \u0161kolske godine o\u010dekuje se ve\u0107i broj oboljelih, a u\u010denici se, osim u \u0161koli, trebaju pridr\u017eavati protuepidemijskih mjera i izvan \u0161kole. \u0160to se ti\u010de u\u010denika koji \u017eive u ku\u0107anstvu s osobama koje boluju od te\u017eih bolesti i pripadaju u vulnerabilnu skupinu, dr. Pavi\u0107-\u0160imetin je objasnila da se svaki takav slu\u010daj razmatra posebno i u suradnji s obiteljskim doktorom i spec. \u0161kolske medicine donosi odluka o poha\u0111anju nastave online kako ne bi do\u0161lo do ugroze bolesnog \u010dlana obitelji. Isti postupak je i kod u\u010denika koji boluju od te\u017eih bolesti. Najavljeno je i dono\u0161enje uputa o na\u010dinu provo\u0111enja cijepljenja protiv sezonske gripe.<\/div>\n<div>Dr. Tatjana Petri\u010devi\u0107 Vidovi\u0107 je odgovorila na pitanje po\u0161tuje li se Pravilnik o pedago\u0161kim standardima s obzirom da se u pojedinim \u017eupanijama ne uva\u017eavaju ispri\u010dnice roditelja za izostanak u\u010denika iz \u0161kole iako roditelj mo\u017ee ispri\u010dati izostanak do tri radna dana. Pravilnik je i dalje na snazi i ispri\u010dnice se uva\u017eavaju, no preporuka je da se roditelji u slu\u010daju kada \u0161kolsko dijete ima respiratornu infekciju za savjet obrate izabranom doktoru. Potvrdila je da sve izostanke koji traju dulje od mjesec dana opravdavaju isklju\u010divo specijalisti \u0161kolske medicine, koji u suradnji s obiteljskim doktorom i stru\u010dnim slu\u017ebama \u0161kole donose odluke o online nastavi za u\u010denika \u010diji \u010dlan obitelji, ili on sam, boluje od te\u017eih bolesti. Specijalist \u0161kolske medicine izdaje potvrdu o nemogu\u0107nosti kori\u0161tenja za\u0161titne maske na nastavi.<\/div>\n<div>Dr. Tomislav Furlan je objasnio ulogu specijalista medicine rada u procjeni radne sposobnosti radnika temeljem koje se omogu\u0107uje rad od ku\u0107e u slu\u010daju da boluje od kroni\u010dne bolesti te pripada u vulnerabilnu skupinu u slu\u010daju obolijevanja od COVID-a. Jedino specijalist medicine rada mo\u017ee donijeti procjenu radne sposobnosti, a ista se mo\u017ee napraviti na zahtjev poslodavca i na zahtjev radnika. Objasnio je da specijalist medicine rada, ovisno o uvjetima rada radnika te o eventualnim kroni\u010dnim bolestima, donosi odluku o zaprekama za kori\u0161tenje osobne za\u0161titne opreme u sklopu protuepidemijskih mjera, kao i preporuku o omogu\u0107avanju rada od ku\u0107e ako to poslovni proces omogu\u0107uje. Dr. Furlan je izrazio negodovanje \u0161to specijalist medicine rada nije \u010dlan ekspertne skupine Ministarstva zdravstva kako bi se pri dono\u0161enju mjera vodila briga i o specifi\u010dnostima pojedinih radnih mjesta. Tako\u0111er je izrazio \u017ealjenje \u0161to specijalistima medicine rada nije omogu\u0107eno da budu konzultanti obiteljskim doktorima: izravnim kontaktom br\u017ee bi se i kvalitetnije rje\u0161avao problem privremene\/ trajne nesposobnosti za rad.<\/div>\n<div>S dr. Srebrenkom Mesi\u0107 razgovarano je o na\u010dinu procjene privremene nesposobnosti za rad pacijenata s respiratornim simptomima suspektnim na COVID koji se, prema preporukama HZJZ-a, javljaju telefonski. Dr. Mesi\u0107 je objasnila da se privremena nesposobnost za rad procjenjuje individualno temeljem pregleda, ali i da svaki obiteljski doktor poznaje svoje pacijente te procjenjuje potrebu za provo\u0111enjem testiranja, a nakon nalaza procjenjuje daljnje postupanje. Ako je pacijentu odre\u0111ena mjera samoizolacije zbog kontakta s COVID pozitivnom osobom, upis osobe u centralni repozitorij ili email epidemiologa upu\u0107en pacijentu dovoljan je dokaz za utvr\u0111ivanje privremene radne sposobnosti. Dr. Mesi\u0107 je upitana i o provo\u0111enju kontrola rada obiteljskih doktora za vrijeme lockdowna, a koje su trajale telefonski po nekoliko sati. Svi kontrolori Zavoda za zdravstveno osiguranje dobili su uputu da se kontrolama \u0161to manje remeti redovit rad ordinacija. Najvi\u0161e je provedeno kontrola radnog vremena i utvr\u0111en je manji broj kr\u0161enja Pravilnika o radnom vremenu. Dr Mesi\u0107 je istaknula i da su se osiguranici za vrijeme lockdowna, ali i nakon popu\u0161tanja mjera, vi\u0161e \u017ealili na nedostupnost primarne nego sekundarne zdravstvene za\u0161tite. Prema podacima u HZZO-u, na podru\u010dju Zagreba je u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine do\u0161lo do pada broja pregleda, no pove\u0107an je broj telefonskih konzultacija i savjeta.<\/div>\n<div><em>prim. Ines Balint, dr. med. spec.<\/em><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>MEDIX, God. 26 Br. 144\/145\u00a0\u00a0\u2022\u00a0 Osvrt na stru\u010dno doga\u0111anje \u00a0\u2022\u00a0 Obiteljska medicina 11 Kongres KoHOM-a &#8211; Prvi KoHOM online kongres &nbsp; Jelena Raki\u0107 Mati\u0107 S obzirom na epidemiolo\u0161ku situaciju, odr\u017eavanje kongresa na tradicionalnom mjestu u \u0160ibeniku nije bilo mogu\u0107e, ve\u0107 jedino online. Iza organizacije takvog skupa krije se golem posao, od tehni\u010dke podr\u0161ke, vizualnog identiteta &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":8507,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false}}},"categories":[1],"tags":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/wp-content\/uploads\/11-KoHOM-online.jpg","jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p13bms-2f5","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8623"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8623"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8631,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8623\/revisions\/8631"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8507"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kohom.hr\/mm\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}