[box]Kolumnu uređuje: Natali Steiner[/box]
ŽRTVE OSVETNIČKOG NAPADA ILI KOLATERALNE ŽRTVE
Unutar zdravstvenog sustava u tijeku je pravi mali rat – hladni koji pomiče ravnotežu interesa ili čak onaj pravi koji donosi stvarne žrtve. Međusobno sukobljavanje uzrokovala je društvena kriza, neuređen zdravstveni sustav i razne interesne skupine koje pokušavaju unijeti podjele među zdravstveno osoblje, a s jednostavnim ciljem : podijeli pa vladaj.
Korijeni sukoba se nalaze toliko duboko da je teško razlučiti prave uzroke.
Ako želimo utvrditi karakter rata , to najbolje možemo učiniti promatrajući žrtve.
Najbrojnije žrtve su medicinske sestre koje rade u timovima primarne zdravstvene zaštite: u obiteljskoj medicini 2346, pedijatriji 282, ginekologiji 280 i stomatologiji 1975.
Ukupno 4883 medicinskih sestara ili tehničara izloženi su svakodnevnom zastrašivanju o povratku na sustav koji baštini mnoge socijalističke tradicije sa naglaskom na njegove negativne strane.
Jesu li 4883 žrtve posljedica međusobnog rata dvaju sindikata – liječničkog koji se bori za strukovni kolektivni ugovor i sindikata koji okupljaju medicinske sestre? HUBOL je udruga bolničkih doktora koja je preuzela sve poluge upravljanja zdravstvenim sustavom. Od ministra i svih pomoćnika (čak je i za PZZ postavljen bolnički liječnik) , saborskog odbora za zdravstvo do Hrvatske liječničke komore. Pokušavaju li se oni sada osvetiti medicinskim sestrama koje su spriječile liječnike u njihovoj težnji da izravno pregovaraju o svom kolektivnom ugovoru, na način da se pritisnu one koje ionako u svojim sindikalnim strukturama nemaju neku veću zaštitu?
Možda su 4883 žrtve samo kolateralna šteta sukoba izmedu HUBOL-a i liječnika primarne zdravstvene zaštit ?
Kako se može okvalificirati potpisivanje suradnje HLK (kojom upravlja HUBOL) i udruge ravnatelja u zdravstvu – UPUZ , kojima je interes vratiti sve liječnike u domove zdravlja kako bi oni (ravnatelji) mogli raspolagati radom i prihodima timova za plaću koja je niža nego u slučaju bolničkih doktora i sestara (za isti rad) ?
Promjena zakona s ciljem prisiljavanja liječnika, ali i medicinskih sestara PZZ na dodatni rad bez dovoljno odmora na koji imaju pravo uposlenici bolnica, zaustavljanje davanja koncesija samo su neki od poteza koje su osmislili i pokušali provesti članovi HUBOL-a . Danas je više od 30% medicinskih sestara uposleno u timovima domova zdravlja, s težnjom da se njihov broj poveća, a vjerojatno i da ih se sve vrati u domove zdravlja.
Zašto njih nitko ne pita što žele?
Da li su uvjeti rada bolji kod poslodavca koncesionara ili u domu zdravlja ? Plaši li sestre nesigurnost radnog mjesta kod privatnog poslodavca ? Zar nije dom zdravlja ustanova koja jamči sigurnost i bolje uvjete rada, primjerenu stimulaciju za dodatne napore i dodatni rad , za razliku od koncesionara kojima je stalno pred očima ostvarivanje što većeg prihoda , pa i pod cijenu zakidanja pacijenata i uposlenika ( medicinskih sestara) ? Ili nije baš sve tako ?
Zašto nitko ne pita medicinske sestre žele li da se timovi u kojima rade vrate u sigurniji, bolji i pošteniji sustav doma zdravlja ? Zato što one ne znaju što im je bolje ili bi izabrale sustav koji je primjeren zapadnim demokratskim društvima ?
Što čine sindikati koji okupljaju medicinske sestre ? Žele li oni zaštititi sve sestre ili samo one koje rade u bolnicama ?
Prošli mjesec provela sam anonimnu internetsku anketu između medicinskih sestara u PZZ u Hrvatskoj, a preko društvenih mreža. Odazvalo mi se 115 MS, 60% zaposlenih kod koncesionara, a 40% u domovima zdravlja. Prosječno stare 50 godina i sa 30 godina radnog staža, mišljenja su da su preopterećene količinom administrativnog posla, telefonskim pozivima i dnevnim brojem pacijenata, nezadovoljne stimulacijom, edukacijom i organizacijom, a čak 51 % razmišlja o odlasku u inozemstvo bez obzira na dob. 90% ispitanih MS odgovara da bi radije radilo kao zaposlenici koncesionara liječnika nego u domu zdravlja.
Anketiranje medicinskih sestara o današnjem zdravstvenom sustavu i mogućim promjenama, nedvojbeno ukazuju na činjenicu da su medicinske sestre i tehničari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uposleni u timovima domova zdravlja najveće žrtve rata koji traje. Tko treba reći sindikatima u zdravstvu , udrugama liječnika i komorama da postoji nepravda koju se mora ispraviti , pa i pod cijenu zaustavljanja njihovog međusobnog rata ?
Demokratsko društvo traži demokratske standarde i slobodu izbora. Prisilno zadržavanje u dosadašnjem domu zdravlja za gotovo 3000 medicinskih sestara i liječnika , uz stalnu prijetnju ostalima , relikt je nekih prošlih vremena. Jednako tomu je i rješavanje potrebe za dodatnim radom u posebnim dežurstvima, ne direktivama nego slobodnim izborom uz stimulativne uvjete i primjerenu cijenu rada.
Sloboda izbora, stimulacije, definirana pravila i uređeni sustav su načini rješavanja problema i uspostavljanja ravnoteže broja koncesionara i timova u domu zdravlja.
Medicinske sestre zaslužuju bolji tretman zdravstvenog sustava od pukog prešućivanja njihovog položaja žrtve u ratu nekih drugih.
Negdje u Hrvatskoj, 1.7.2016.
