Već dvije godine, najbrojnija udruga liječnika primarne zdravstvene zaštite, KOORDINACIJA HRVATSKE OBITELJSKE MEDICINE, traži od HZZO-a i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da bolnički liječnici pacijentima koje su pregledali ispišu interne uputnice unutar iste bolnice, za pretrage i preglede na koje ih sami upućuju. Na te indikacije obiteljski liječnici nemaju nikakvog utjecaja – pa nema razloga da samo prepisuju uputnice i još odgovaraju za potrošnju koju nisu indicirali, a pacijent bespotrebno obilazi obiteljskog liječnika isključivo radi prepisivanja. Ako liječnik PZZ-a smatra pretragu indiciranu od bolničkog liječnika neracionalnom i ispravno je odbije pacijentu – nastaje konfliktna situacija koju nije dužan riješiti liječnik, već osiguravatelj – definiranjem usluga koje je spreman platiti.
Reagiranje na članak u Večernjem listu
HZZO je na traženje KoHOM-a, ugovorom s bolnicama osigurao rad preko internih uputnica – ali ga se bolnice već dvije godine uglavnom uopće ne pridržavaju!!!
Bolnički liječnici nisu ničime ograničeni u potrošnji usluga i propisivanju lijekova – nego su naprotiv stimulirani naplatom prekobrojnih, multipliciranih usluga od HZZO-a i pisanjem najskupljih lijekova od farmaceutske industrije. Sve to u kaznama za prekoračenje potrošnje plaćaju obiteljski liječnici!!!
Omjer pretraga P.S.A. ili hormona štitnjače koje navodi ravnatelj županijske bolnice Čakovec je jedva 1:100 – jednu pretragu eventualno indicira liječnik PZZ-a, a sto drugih –bolnički liječnik – urolog, odnosno endokrinolog ili ORL. Te pretrage uopće u bolnicama laboratoriji ne žele napraviti ukoliko ne vide povijest bolesti bolničkog liječnika koji ih je indicirao. Čak i kad obiteljski liječnik zaista nužno treba neku pretragu za svog pacijenta, ne može do nje doći bez prethodnog pregleda bolničkog kolege, na koji će pacijent čekati mjesecima. Za najjednostavnije očitanje nalaza (PSA ili hormona štitnjače) – koje može interpretirati svaki obiteljski liječnik – bolnički liječnik traži kontrolni pregled – isključivo radi očitanja nalaza. Upravo to su onih 39% pregleda u bolnici koji završe bez materijalnih troškova, a koje navodi dr. Kopasić – ravnatelj bolnice u Čakovcu – „liječnik je pacijenta poslao kući jer nije bilo nikakve potrebe za liječničkom intervencijom“.
Ponavljamo – bolničke ustanove ne žele napraviti pretrage bez prethodnog pregleda bolničkog liječnika koji onda indicira uglavnom isto što je samostalno tražio obiteljski liječnik, a isključivo zbog očitanja nalaza naručuje se pacijent na kontrolu bolničkog liječnika. Svako odbijanje takvih neracionalnih postupaka dovodi do konflikta s pacijentom. Radi se o nepotrebnom trošenju sredstava, na koje je obiteljska medicina upozoravala godinama, i ponovo neprekidno u toku ove dvije reformske godine.
Da, obiteljski liječnici, dr. Kopasić, dijele vaše mišljenje – smatraju da je broj nepotrebnih kontrola i pregleda nevjerojatan – ali ne indiciraju ih isključivo obiteljski liječnici – oni prepisuju zahtjeve liječnika SKZZ-a.
Jednostavno rješenje razgraničenja potrošnje su upravo interne uputnice u bolnicama koje će potpisati onaj tko ih i indicira, a koje bolnički liječnici odbijaju izdati (KBC Rebro je iznimka, i još neke rijetke bolničke ustanove). Negdje se odbija takav način rada po uputama ravnatelja – kao npr. na „Svetom duhu“ u Zagrebu (po preporuci sada već bivšeg ravnatelja). Pacijente zbog takve odluke bolničkih liječnika, vraćaju bespotrebno liječniku obiteljske medicine – opterećujući nepotrebno i obiteljskog liječnika i pacijenta. Umjesto da potpuno preuzmu odgovornost za svoj dio posla, i unutar bolnice upute pacijenta internim uputnicama na sve pretrage i preglede koje smatraju potrebnim – odgovornost za neracionalnu potrošnju prebacuju na PZZ. Na internim uputnicama trebao bi stajati potpis liječnika koji je zaista indicirao (često i neracionalnu) pretragu – a ne potpis obiteljskog liječnika koji je samo prepisao zahtjeve bolničkog kolege sa povijesti bolesti.
Prilikom operacije katarakte – mrene na KBC Rebro – pacijent sve prijeoperativne pripreme obavlja na jednom mjestu – unutar bolnice, a za isti operativni zahvat u bolnici Sveti duh dio laboratorija obavlja u lokalnom domu zdravlja jednom uputnicom, drugi dio laboratorija (APTV – kojeg ne radi lab. u DZ) obavlja u bolničkom laboratoriju s uputnicom broj 2, EKG se radi na treću posebnu uputnicu (gdje pacijent stigne), RTG pluća – na posebnu četvrtu uputnicu (gdje stigne), KG i Rh faktor u Zavodu za transfuziologiju na petu uputnicu, nakon toga pregled interniste ili anesteziologa – naravno na posebne (šeste) uputnice, i konačno sedma za operativni zahvat. Radni ljudi po tjedan dana obavljaju preoperativnu pripremu zbog koje su prisiljeni i izostajati s posla. Ukoliko se radi o zahvatu u lokalnoj anesteziji, ništa od ovih prijeoperativnih pretraga nije potrebno (barem u civiliziranom svijetu na kojeg se pozivamo) – ali kod nas se redovno na povijest bolesti oftalmologa udari žig sa već desetljećima upisanim pretragama – trebale one ili ne. Toliko o racionalizaciji!!!
Ponavljamo – već dvije godine službeno je KoHOM od svih institucija zdravstvene vlasti zatražio da SKZZ odgovara za svoju potrošnju – svojim potpisima!!!
Obiteljski liječnici i u Čakovcu, i u Zagrebu, i u svim županijama imaju subotnje i nedeljno dežurstvo na kojem zbrinjavaju pacijente u prostorijama dežurnih ambulanti Domova zdravlja. Da je vikendom ključ u bravi obiteljskih ordinacija – potpuna je neistina. Dežurne ambulante rade subotom, nedjeljom i blagdanima. Za takve uvredljive, a i potpuno netočne izjave, zatražili smo reakciju Hrvatske Liječničke Komore – koja je dobro upoznata s načinom rada obiteljskih liječnika.
Pacijenti samostalno i samoinicijativno odlaze u dežurne službe bolnica. Prvo – jer im sustav to omogućuje, drugo – jer misle da će tamo, na jednom mjestu, obaviti sve pretrage (važni su medicinski aparati??!), pogotovo ako to mogu obaviti “preko reda“, kad se već na pretrage redovnim putem – čeka mjesecima. Pacijenti takve ideje vrlo često artikuliraju u obiteljskim ordinacijama, na pitanje zašto su za bezazleni razlog koristili hitnu službu. U stvarnosti čak ne mogu više sve obaviti na jednom mjestu (jer su i hitne službe maksimalno racionalizirale pretrage), pa se neki od pacijenata čak i u pojedinim spornim slučajevima vraćaju iz Infektivne klinike bez napravljenog RTG pluća i traži se da ga naknadno naprave ambulantno. To pacijenti međutim ne znaju, pa i dalje samoinicijativno zaobilaze dežurne punktove u domovima zdravlja (na kojima dežuraju liječnici PZZ-a) i upućuju se samostalno direktno u bolnice. Sankcija za bespotrebno korištenje hitnih službi nema, dakle – sve je prepušteno volji pacijenata i njihovim odlukama – kako će se i gdje liječiti.slažemo se dr. Kopasić – to tako više ne može!!! Ali, kakve to veze ima s obiteljskim liječnicima? Na zdravstvenoj vlasti je da uspješno organizira sustav – mi smo svoje prijedloge i rješenja odavno prezentirali.
Čelnici Infektivne klinike u Zagrebu napravili su u medijskim istupima od „svinjske gripe“ u posljednjim mjesecima toliku pošast i sijali strah među pučanstvom svojim nepromišljenim izjavama – i tako su sami izazvali opsadno stanje Infektivne klinike i njenih dežurnih službi. To naravno nije koristilo ničemu i nikome, osim da se utroše doze cijepiva koje neiskorištene stoje u ordinacijama u PZZ-u radi slabe zainteresiranosti za cijepljenje. Obiteljske ordinacije su s pojačanim svakodnevnim posjetama od stotinjak pacijenata dnevno – bez problema zbrinjavale i ove godine, kao i prošle godine, slučajeve „svinjske gripe“, pa i one komplicirane upalom pluća. Pacijenti su uglavnom zbrinuti bez ikakve bolničke intervencije – što će se vidjeti iz broja prijava zaraznih bolesti i njihovih komplikacija koje se iz ordinacija PZZ-a proslijeđuju Zavodu za javno zdravstvo.
U hitnim službama bolnica je oko 50 pacijenata dnevno (navodi dr. Kopasić). U obiteljskim ordinacijama je 60 -120 pacijenata svakodnevno i kontinuirano – pogledajte izvješća HZZO-a. Nakon pojačanog rada, u mjesecima epidemije gripe i još nešto epidemija crijevnog virusa i virusa obične prehlade, a radi se o stotinama pacijenata svakodnevno u obiteljskim ordinacijama uz dane vikenda i blagdana – kad obiteljski liječnici također dežuraju – primjerenije bi bile pohvale javnosti svojim službama koje predano rade (jer takvih imamo zaista malo), nego iznošenje neosnovanih kritika, a bez provjere stvarnog stanja!
Ida Jaugust-Šita
