Medicinsko vještačenje

propisi – Medicinsko vještačenje

• Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju (‘Narodne novine’, br. 25/2014)
• Zakon o listi tjelesnih oštećenja (‘Narodne novine’, broj 162/98)
• Zakon o listi profesionalnih bolesti (‘Narodne novine’, broj 162/98 i 107/07)
• Odluka o obliku i sadržaju obrazaca o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju (‘Narodne novine’, broj 13/10 i 2510 )
• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (“Narodne novine” broj 157/13)

Originalni tekst potražite na: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4185

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI VEZANI UZ MEDICINSKO VJEŠTAČENJE

1. PITANJE
Mora li  moj izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite  ovjeriti sve kopije liječničke dokumentacije ili moram predati originale/kopije ovjerene kod javnog bilježnika?

ODGOVOR
Ne. Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite nije ovlašten ovjeravati medicinske nalaze, ali pri upućivanju osiguranika na vještačenje tijelu mirovinskog osiguranja na ocjenu radne sposobnosti dužan je sastaviti „Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite“ (obrazac 1-IN)  isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije.
Novom Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju određeno je da se uz Izvješće može priložiti medicinska dokumentacija u neovjerenim preslikama, ali ta neovjerena dokumentacija poslužit će samo da bi se utvrdilo je li izvorna medicinska dokumentacija po svojem opsegu dovoljna za verifikaciju dijagnoze odnosno prema opsegu i sadržaju propisanom Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju: tj. izabrani doktor medicine koji je sastavio Izvješće dužan je upozoriti osiguranika da  na neposredni pregled, na koji će ga pozvati ovlašteni vještak, obvezno mora donijeti i vještaku dati na uvid svoju originalnu medicinsku dokumentaciju na osnovi koje je sastavljeno Izvješće te da će originalna medicinska dokumentacija biti zadržana u spisu do završetka postupka vještačenja i pravomoćnosti rješenja. Naime, vještak nalaz i mišljenje može donijeti isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije i nalaza neposrednog pregleda. Vještak će izabrati relevantnu originalnu medicinsku dokumentaciju koja ostaje u spisu do završetka postupka vještačenja i pravomoćnosti rješenja o pravu. Nakon završenog postupka, odnosno pravomoćnosti rješenja osiguranik može zatražiti povrat medicinske dokumentacije, ako mu je potrebna za daljnje liječenje, uz izjavu koju će osobno potpisati, a u spisu se zadržavaju neovjerene fotokopije originalne dokumentacije.

2. PITANJE
Dobio sam novi nalaz fizijatra (ili bilo kojeg drugog konzilijarnog liječnika), trebam li sada ići ponovno vještaku, a bio sam prošli mjesec?

ODGOVOR
To ovisi o vašoj odluci. Naime, ako nakon obavljenog pregleda kod vještaka pribavite naknadno novi nalaz, a još o zahtjevu za ocjenu radne sposobnosti nije donijeto rješenje, može se, eventualno, tražiti od vještaka da se očituje utječe li taj novi nalaz  na donesenu ocjenu.
Ako ste  protiv prvostupanjskog rješenja podnijeli žalbu u zakonskom roku od 15 dana od primitka rješenja, a novi nalaz nije bio predmet ocjene u prvostupanjskom postupku, nalaz možete priložiti žalbi kao novi dokaz. U povodu žalbe ovlašteni viši vještak ocijenit će utječe li taj nalaz  na donesenu ocjenu.
Ako niste podnijeli žalbu na prvostupanjsko rješenje, a nalaz koji spominjete nije bio predmet ocjene ovlaštenog vještaka jer ste ga dobili kasnije i smatrate da je prema vašem zdravstvenom stanju,  na temelju novog nalaza fizijatra, u odnosu na zahtjeve poslova koje obavljate kod vas nastupilo trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, možete pokrenuti novi postupak za ocjenu radne sposobnosti.

3. PITANJE
Pacijent je nepokretan, boluje od karcinoma u terminalnom stadiju bolesti – obrađen je za ovlaštenog vještaka tijela mirovinskog osiguranja;  postoji li način da ga komisija pregleda u kući jer se ne može  kretati?

ODGOVOR
Vještak može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama o kojima vještači, a o kojima ovisi pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjene radne sposobnosti ili gubitka radne sposobnosti i bez pregleda osigurane osobe, na temelju isključivo originalne medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti, u slučaju kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog zdravstvenog stanja  nije u mogućnosti fizički doći na pregled i sl.).

4. PITANJE
Kada moram uputiti pacijenta na obradu  ovlaštenom tijelu vještačenja  mirovinskog osiguranja?

ODGOVOR
Ovo pitanje uređeno je propisima iz zdravstvenog osiguranja. Prema članku 48. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 80/2013. i 137/2013.-skraćeno: ZOZO), koji je na snazi od 1. srpnja 2013., propisano je, kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati, te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, izabrani liječnik  obavezan je,prema ZOZO-u, obraditi osiguranika radi upućivanja na ocjenu radne sposobnosti te ga sa svom propisanom dokumentacijom uputiti tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika.

5. PITANJE
Kada nema smisla uputiti pacijenta na obradu  ovlaštenom tijelu vještačenja  mirovinskog osiguranja ?

ODGOVOR
Ne bi imalo nikakvog smisla uputiti osiguranika  na vještačenje u slučaju kada liječenje još traje, a nisu nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili daljnje liječenje može dovesti do poboljšanja zdravstvenog stanja i uspostave radne sposobnosti.
To stoga jer prema članku 39. stavku 1. ZOMO-a smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog radnika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost  obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

6. PITANJE
Koliko često osiguranik ima pravo biti upućivan na vještačenje?

ODGOVOR
Prema ZOMO-u nije ograničeno koliko često osiguranik može podnositi zahtjev za ocjenu radne sposobnosti.
Međutim, prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti tereti sredstva HZZO-a samo u slučajevima kada je izabrani doktor uputio osiguranika na ocjenu radne sposobnosti u skladu s člankom 48. stavkom 2. ZOZO-a.
Naime, prema članku 48. stavku 2. ZOZO-a, kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon završetka liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te da je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, izabrani doktor  obvezan je   uputiti osiguranika na ocjenu radne sposobnosti  (sa svom propisanom dokumentacijom)  nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti.
Zahtjev za ocjenu radne sposobnosti može podnijeti i sam osiguranik, ali tada prema propisima iz zdravstvenog osiguranja obrada osiguranika radi upućivanja na ocjenu radne sposobnosti ne tereti sredstva HZZO-a. I u slučaju kada zahtjev podnosi sam osiguranik, izabrani doktor  obvezan je obaviti medicinsku obradu i sastaviti prijedlog s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine (obrazac 1-IN).
Treba napomenuti  da se prema medicinskim saznanjima, u pravilu, zdravstveno stanje ne može zbog iste bolesti u kratkom razdoblju bitnije pogoršati i završiti liječenje,  a često podnošenje zahtjeva nije čimbenik na temelju kojeg bi se steklo pravo, već nastanak smanjene radne sposobnosti, nakon završenog liječenja, te zahtjev ne treba nepotrebno podnositi dok liječenje nije završeno i stanje konačno  i dok nisu nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju zbog kojih osiguranik više nije u stanju obavljati poslove  svojeg zanimanja .

7. PITANJE
Postoji li razlika u postupku za pacijente koji su na bolovanju i za one koji ne rade?

ODGOVOR
Ne postoji nikakva razlika što se tiče postupka vještačenja i načina ostvarivanja prava, ali u ZOZO-u je uređeno pitanje troškova medicinske obrade za upućivanje na vještačenje  koje je riješeno različito, ovisno o tome tko je pokrenuo postupak ( ili izabrani liječnik po službenoj dužnosti kada je na to obvezan prema članku 48. stavku 2. ZOZO-a ili je postupak za ocjenu radne sposobnosti pokrenuo osobno osiguranik).
Iz odredbi članka 48. stavka 5. ZOZO-a proizlazi da obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti tereti sredstva HZZO-a samo u slučajevima kada je izabrani doktor uputio osiguranika na ocjenu radne sposobnosti prema članku 48. ZOZO-a.
Valja dodati da prema ZOMO-u osiguranik, odnosno osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem prava kada je Zavod uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka ili drugostupanjskog tijela vještačenja Zavoda, ali u slučaju kada osobno podnese zahtjev za ostvarivanje prava, to pravo ima samo ako je u tom postupku utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti (članak 76. stavak 3. ZOMO), a ne i u slučaju ako se u postupku vještačenja utvrdi da smanjenje radne sposobnosti ili gubitak radne sposobnosti ne postoji.

8. PITANJE
Vlasnik sam Općeg poljoprivrednog gospodarstva, imam 66 godina, teški sam srčani bolesnik i na bolovanju sam već treću godinu (imam tri godine staža). Do sada me moj liječnik poslao šest puta na vještačenje radne sposobnosti tijelu mirovinskog osiguranja  koje mi je dostavilo rješenje u kojem je navedeno:“nema prava iz mirovinskog osiguranja jer nema zakonske osnove.“
Molim vas da mi odgovorite imam li pravo na mirovinu i do kada ću morati dolaziti na komisiju ?

ODGOVOR
Pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ima osiguranik kojemu je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek je razdoblje od navršenih 20 godina života do nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti. Ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu ostvarenog mirovinskog staža.
Prema članku 11. stavku 1. ZOMO-a obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i člana njegova obiteljskog domaćinstva. Prema stavku 2. navedenog članka smatra se da osobe iz stavka 1. ovoga članka ne obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako su starije od 65 godina života. Stoga predlažemo da se s detaljnijim podacima obratite najbližoj područnoj službi/uredu Zavoda radi pravilnog informiranja o pravima po osnovi Vašega osiguranja.

9. PITANJE
Imam profesionalnu nesposobnost za rad i primam invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Nezaposlen sam jer mi poslodavac nije mogao osigurati odgovarajuće radno mjesto.   Imam li  pravo  na obradu za opću radnu nesposobnost i nakon koliko vremena od zadnjeg rješenja? Ako dobijem opću radnu nesposobnost, hoće  li  moja naknada za invalidnost biti veća ?

ODGOVOR
Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, da bi mogao steći pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, morao je nakon ostvarene invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad biti u radnom odnosu ili obavljati djelatnost, odnosno imati ostvaren staž osiguranja ili svojstvo osiguranika nakon stečene invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
Prema članku 100. stavku 7. ZOMO-a korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ako ostvari invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, nova mirovina odredit će se na temelju mirovinskog staža i ostvarenih plaća (ostvarenih vrijednosnih bodova) do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
Stoga tek u slučaju  pogoršanja zdravstvenog stanja i  potpunog gubitka radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, u smislu članka 39. stavka 4. ZOMO-a, nakon novoga zaposlenja ili obavljanja djelatnosti prema promijenjenoj radnoj sposobnosti,   korisnik može steći pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koja će se odrediti na temelju ukupnog mirovinskog staža ostvarenog do novog osiguranog slučaja (potpunog gubitka radne sposobnosti).
Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti određuje se primjenom mirovinskog faktora 1,0 (za razliku od invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti koja se određuje primjenom mirovinskog faktora 0,8 za nezaposlene korisnike odnosno 0,5 za zaposlene korisnike kojima je uzrok invalidnosti bolest ili ozljeda izvan rada, odnosno 0,6667 za zaposlene korisnike kojima je uzrok invalidnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolesti),  prema članku 175. stavku 4. i 5. ZOMO-a te je veća i za isti mirovinski staž.
Budući da Vi niste bili osiguranik nakon ostvarene invalidske mirovine zbog profesionalne (smanjene) nesposobnosti za rad jer niste bili u radnom odnosu niti obavljali djelatnost, ne postoji osnova za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja se stječe na temelju statusa osiguranika i ukupnog mirovinskog staža ostvarenog do stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

10. PITANJE
Postoji li  na internetu  mogućnost izračuna moje  mirovine ?

ODGOVOR
Na web stranicama Zavoda postoji obavijest o mogućnostima izračuna starosne i prijevremene starosne mirovine koji je besplatan, ako zatražite korisničko ime i lozinku, tzv. PIN kako bi izračunali svoju mirovinu. Druga mogućnost  izračuna je da podnesete zahtjev za informativni izračun, uz predočenje osobne iskaznice  i prethodnom uplatom na žiroračun Zavoda  za tu svrhu. U tijeku je usklađivanje transakcije izračuna mirovine s odredbama novog ZOMO-a.

11. PITANJE
Imam  li  pravo  u područnoj službi  Zavoda dobiti pravni savjet vezano uz mirovinu ?

ODGOVOR
Naravno, imate pravo na pravne savjete u vezi s ostvarivanjem prava na mirovinu koje daju pravni savjetnici Zavoda. Sve informacije možete dobiti i putem info telefona ili možete osobno doći u područnu službu, a upit možete postaviti i pisanim putem te e-mail-om.   Što se tiče pitanja vezanog uz medicinsku obradu, to  je u mjerodavnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite koji sastavlja prijedlog za medicinsko vještačenje i  upućuje ga tijelu mirovinskog osiguranja.

12. PITANJE
Koji je postupak pri ocjeni tjelesnog oštećenja?

ODGOVOR
Postupak ocjene tjelesnog oštećenja  istovjetan je postupcima  utvrđivanja drugih činjenica o kojima se vještači u HZMO-u. To znači da osiguranik mora podnijeti zahtjev za utvrđivanje tjelesnog oštećenja i priložiti relevantnu medicinsku dokumentaciju o postojanju tjelesnog oštećenja prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja (Narodne novine, br. 162/98.) i u zahtjevu navesti u koju svrhu traži utvrđivanje tjelesnog oštećenja (npr. radi ostvarivanja prava na znak pristupačnosti, i sl.). Vještak će ocijeniti postoji li kod Vas tjelesno oštećenje prema članku 2. Zakona o listi tjelesnih oštećenja.

13. PITANJE
Kakav je postupak obrade za tijela vještačenja mirovinskog osiguranja (IK-u) za pacijenta na bolovanju – tko što ovjerava, što treba biti u obradi od nalaza? Treba li  priložiti sve laboratorijske nalaze   ?

ODGOVOR
Izabrani doktor dužan je sastaviti izvješće s nalazom i mišljenjem isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije te izvješće ovjeriti svojim  potpisom i pečatom kojim potvrđuje da je sastavljeno na temelju originalne medicinske dokumentacije. Uz izvješće se može  priložiti neovjerena preslika izvorne dokumentacije na temelju koje je sastavljeno izvješće, ali se na neposredni pregled koji se obavlja na poziv vještaka mora obvezno dostaviti  originalna dokumentacija. Vještak je obvezan vještačiti isključivo na temelju obvezne medicinske dokumentacije, i to originalne, a opseg i sadržaj medicinske dokumentacije mora biti u skladu s opsegom i sadržajem propisanim Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju. Sastavni dio Uredbe je pregled obvezne medicinske dokumentacije koja se prilaže, a to su u pravilu nalazi koji su dovoljni za verifikaciju dijagnoze.

14. PITANJE
Tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja odbilo je moj zahtjev  nakon čega sam podnio žalbu. Mogu li predati novi zahtjev za vještačenje dok je u tijeku žalbeni postupak? 

ODGOVOR
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nema zapreke da podnesete novi zahtjev i prije završenog postupka,  ali s obzirom na to da se vještačenje u povodu prijedloga izabranog doktora mora obaviti u zakonskom roku od 60 dana, nema potrebe  podnositi  novi zahtjev, u kratkom roku,  r jer novi zahtjev ne može utjecati na rezultat postupka vještačenja, već je odlučujuće zdravstveno stanje osiguranika u odnosu na zahtjeve radnog mjesta odnosno postoji li zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosnu na zdravog radnika iste razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje smanjenje radne sposobnosti obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

15. PITANJE
Gdje mogu provjeriti koji sam na listi čekanja za vještačenje ?

ODGOVOR
Neposrednim upitom u područnoj službi / područnom uredu  Zavoda, a također i putem interneta, ako zatražite korisničko ime i lozinku,  te neposrednim uvidom u bazu podataka uredskog poslovanja (dodjela PIN-a obavlja se na osobni zahtjev u područnoj službi/uredu ili u Središnjoj službi Zavoda, uz predočenje osobne iskaznice).

16. PITANJE
Imam li pravo na povrat putnih troškova na temelju poziva na vještačenje ? Tko izdaje putni nalog ?

ODGOVOR
Prema članku 76. stavku 1. ZOMO-a osiguranik, odnosno osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem, odnosno korištenjem prava kada je Zavod  uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka ili drugostupanjskog tijela vještačenja Zavoda.
Također, pravo na naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem, odnosno korištenjem prava, kada osiguranik odnosno osigurana osoba osobno podnese zahtjev za ostvarivanje prava, ima osiguranik ako je u tom postupku utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, odnosno djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, ali ne i onda kada je zahtjev za ostvarivanje prava na temelju rezultata postupka odbijen.

17. PITANJE
Inozemni sam osiguranik, mogu li pokrenuti postupak za ocjenu radne sposobnosti u RH (preko liječnika u RH) ?

ODGOVOR
Ako je Vaše prebivalište u državi Europske unije ili u državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, postupak za priznanje prava na invalidsku mirovinu možete pokrenuti kod nadležnog nositelja mirovinskog osiguranja u toj državi. Inozemni nositelj mirovinskog osiguranja  donijet će ocjenu radne sposobnosti za svoje potrebe te će i uspostaviti detaljno medicinsko izvješće (ako se radi o državi članici Europske unije) ili liječničko stručno mišljenje na propisanoj dvojezičnoj tiskanici (ako se radi o državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju) koje će se u sklopu obrade zahtjeva dostaviti hrvatskom nositelju mirovinskog osiguranja radi odlučivanja o Vašem zahtjevu.
Ako je Vaše prebivalište u Republici Hrvatskoj, a mirovinski staž ste ostvarili i u nekoj  državi Europske unije ili u državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, postupak možete pokrenuti u nadležnoj područnoj službi ili uredu Zavoda (ili Vas na vještačenje može uputiti izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite) nakon čega će se donijeti ocjena radne sposobnosti za potrebe HZMO-a. Završetkom tog postupka ovlašteni vještak, na temelju pregleda, izdaje detaljno medicinsko izvješće, odnosno liječničko stručno mišljenje na  propisanoj tiskanici, koja se u sklopu obrade zahtjeva prosljeđuje inozemnom nositelju mirovinskog osiguranja koji će odlučiti o Vašem zahtjevu za invalidsku mirovinu, za dio mirovinskog staža koji ste ostvarili u inozemstvu. Ako ste ostvarili mirovinski staž samo u inozemstvu, a imate prebivalište u Republici Hrvatskoj, postupak je isti samo se ne donosi ocjena radne sposobnosti za potrebe HZMO-a.

18. PITANJE
Što znači obrada za vještačenje kod nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja na zahtjev osiguranika, a što na zahtjev izabranog doktora?

ODGOVOR
Postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti za vrijeme zaposlenja može se pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite ili na zahtjev osiguranika, a pravo se ostvaruje prema istim pravilima postupanja i izabranog doktora u pogledu sadržaja i opsega medicinske dokumentacije koju je dužan pripremiti radi vještačenja radne sposobnosti osiguranika i samog postupka vještačenja koje se obavlja prema definiciji smanjenja radne sposobnosti propisane člankom 39. ZOMO-a i Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju.
To znači da je u slučaju kada je postupak pokrenut na zahtjev osiguranika tijelo mirovinskog osiguranja obvezno zatražiti „Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite“ sa sadržajem koji mora biti identičan kao i kad je postupak pokrenuo izabrani doktor prema članku 48. ZOZO-a, jer je i pravni temelj za to vještačenje isti, a propisan je člankom 123. stavkom 2. ZOMO-a i člankom 48. stavkom 2. ZOZO-a te samo izabrani doktor raspolaže činjenicama na temelju kojih mora sastaviti obrazac (trajanje liječenja, početak bolesti i drugo) i raspolaže stručnim znanjima na temelju kojih može valjano obraditi osiguranika u opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije propisanom Uredbom i dati svoje mišljenje.
U ZOZO-u izričito je navedeno da troškovi obrade osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti  terete sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje samo u slučajevima kada je izabrani doktor medicine uputio osiguranika na ocjenu radne sposobnosti u skladu s člankom 48. stavkom 2. ZOZO-a (nakon 12 mjeseci bolovanja zbog iste bolesti ili kada ocijeni da je liječenje završeno te da je nastupilo smanjenje radne sposobnosti).

19. PITANJE
Ako je u obradi navedeno da sam na vještačenju na osobni zahtjev,  znači  li to  da imam manje mogućnosti da dobijem pozitivan odgovor? Kome se mogu žaliti ?

ODGOVOR
Ne znači, jer su pravila postupka jednaka i propisana su Zakonom o mirovinskom osiguranju i Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka donosi se rješenje, a ako osiguranik nije zadovoljan donesenim rješenjem, ima pravo na žalbu u roku 15 dana, računajući od dana primitka rješenja, o čemu je dana uputa u samom rješenju.

20. PITANJE
Bio sam na vještačenju više puta, rješenja su uvijek negativna, na šalteru su mi rekli da imam premalo staža, neka ponovno predam, pa ću vidjeti. Gdje mogu provjeriti koliko staža bih trebao imati da bih s mojim dijagnozama mogao dobiti pozitivno rješenje, da ne predajem zahtjeve nepotrebno ranije i opterećujem službe, kad se ionako zna da još neću dobiti pozitivno rješenje ?

ODGOVOR
Koliko je ukupno trajanje vašeg mirovinskog staža koji ste ostvarili na temelju obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj možete provjeriti, osim iz Vaše radne knjižice, također i u najbližoj područnoj službi odnosno područnom uredu Zavoda, u Odjelu matične evidencije. Također možete zatražiti i potvrdu o dužini ostvarenog staža, a preko interneta možete provjeriti svoje podatke o stažu i plaćama ako zatražite korisničko ime i lozinku, tzv. PIN (zahtjev za izdavanje PIN-a možete podnijeti pisanim putem uz predočenje osobne iskaznice).
Prema članku 56. stavku 1. ZOMO-a pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ima osiguranik ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti, ili ozljede izvan rada prije 65. godine života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek je razdoblje od navršenih 20 godina života do nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti. Ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo stječe bez obzira na duljinu ostvarenog mirovinskog staža (stavak 5. navedenog članka).

21. PITANJE
Na vještačenju sam predao originalne liječničke nalaze i dobio negativno rješenje. Kad će mi biti vraćeni originalni nalazi?

ODGOVOR
Prijedlogom nove Uredbe o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju izričito je riješeno ovo pitanje na način da osiguranik nakon završenog postupka vještačenja odnosno pravomoćnosti  rješenja može zatražiti povrat medicinske dokumentacije ako mu je potrebna za daljnje liječenje, uz izjavu koju će osobno potpisati, a u spisu se zadržavaju pravno i medicinski relevantne preslike originalne dokumentacije.

22. PITANJE
Od HZMO-a sam dobio negativno rješenje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka, iako od medicine rada nisam dobio odobrenje da radim svoj posao. Je li  to moguće ? Što trebam učiniti ?

ODGOVOR
Da. Naime, ako se kod vas radi o privremenoj radnoj nesposobnosti odnosno ako nije nastala trajna nesposobnost za rad za poslove koje obavljate, tada se donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji jer je moguće da liječenje još traje i da još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju u smislu članka 39. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju. Međutim, ako smatrate da je nalaz i mišljenje nepravilno,  protiv rješenja prvostupanjskog tijela možete podnijeti žalbu,  a ovlašteni viši vještak ocijenit će pravilnost nalaza i mišljenja vještaka.

23. PITANJE
U mirovini sam zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a u HZZO-u su mi rekli da nemam pravo pokrenuti postupak za ocjenu opće radne nesposobnosti preko zdravstvenog osiguranja jer  su to  prava iz  mirovinskog osiguranja. Imam li pravo na povrat troškova za pokretanje postupka od strane mirovinskog osiguranja?

ODGOVOR
Iz Vašega pitanja ne možemo zaključiti jeste li nakon ostvarene invalidske mirovine nastavili raditi ili obavljati djelatnost, s obzirom na to da pravo na invalidsku mirovinu može steći samo osiguranik koji je nakon ostvarene invalidske mirovine bio u osiguranju i kod kojega je na dan nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti  1/3 radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada, odnosno bez obzira na ostvareni mirovinski staž ako je uzrok gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest.
Kada  osiguranik osobno podnese zahtjev za ostvarivanje prava, ima pravo na naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem odnosno korištenjem prava samo u slučaju ako je u tom postupku utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, odnosno djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti ( članak 76. stavak 2. ZOMO-a).

24. PITANJE
Pokrenuo sam zahtjev za ocjenu radne sposobnosti tijelu mirovinskog osiguranja u RH, dio staža ostvario sam u inozemstvu, mogu li zahtjev za vještačenje podnijeti  u tim zemljama kako bih ranije dobio poziv na vještačenje?

ODGOVOR
Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu koji ste podnijeli u Republici Hrvatskoj smatra se ujedno i zahtjevom za priznanje prava za invalidsku mirovinu u državi članici Europske unije, odnosno državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, u kojoj ste ostvarili mirovinski staž. Stoga će Vas nakon donošenja ocjene radne sposobnosti za potrebe HZMO-a ovlašteni vještak Centra za medicinsko vještačenje pozvati na pregled radi izrade detaljnog medicinskog izvješća, odnosno liječničkog stručnog mišljenja za potrebe inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja. To znači da se zahtjev, u tom slučaju, ne podnosi i  inozemnom nositelju mirovinskog osiguranja.

25. PITANJE
Bio sam na bolovanju, upućen na vještačenje tijelu mirovinskog osiguranja, dobio sam negativno rješenje na koje sam podnio žalbu i postupak je u tijeku. No, nadležni mi je liječnik zatvorio bolovanje. Ako dobijem pozitivno rješenje žalbe, mogu li tužiti nadležnog liječnika?

ODGOVOR
Ne. Ako Vam nije priznato pravo na temelju smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti te podnesete žalbu, ipak se morate javiti poslodavcu na rad, a ovisno o rezultatu žalbenog postupka odlučit će se o Vašemu pravu. Nema razloga za tužbu budući da je člankom 48. ZOZO-a odnosno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja izričito propisano da naknada plaće zbog bolovanja pripada dok izabrani doktor ne utvrdi da ste sposobni za rad ili dok izabrani doktor ne zaprimi obavijest da je tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja utvrdilo da je kod vas nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili djelomični gubitak odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti.