S POSEBNIM OSVRTOM NA OBITELJSKU MEDICINU
Hrvatski zdravstveni sustav se temelji na primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja treba rješavati 80% zdravstvenih potreba. Kako bi se taj cilj ostvario, neophodno je omogućiti prepoznavanje lokalnih specifičnosti i potreba. Težište sustava se mora premjestiti na područnu /regionalnu samoupravu , što su u današnjem sustavu županije i Grad Zagreb, koji su vlasnici ustanova na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Bilo koja reforma mora uvažiti interese i obveze pojedinih aktera zdravstvene zaštite :
- osiguranici/pacijenti – slobodan izbor liječnika, neograničena dostupnost zdravstvene zaštite
- izabrani liječnici – potpuna autonomija u odlučivanju o potrebama organizacije svog rada (nabavke materijala i opreme, edukacija, prihodi,rashodi, dodatni rad, zamjene, udruživanje)
- domovi zdravlja – financijska stabilnost, popunjavanje manje poželjnih timova, organizacija dodatne dostupnosti kroz posebna dežurstva, organizacija zamjena, skz-specijalistička i dijagnostička potpora timovima PZZ, preventivne aktivnosti
- HZZO – najveća dostupnost zdravstvene zaštite svojim osiguranicima uz najracionalniji trošak
- Područna /regionalna samouprava – neograničena dostupnost i najbolja usluga stanovnicima, prolaznicima i turistima na svom području, usklađeno djelovanje svih provoditelja zdravstvene zaštite
SPECIJALIST OBITELJSKE MEDICINE U STANDARDNOM TIMU OD 1500 PACIJENATA !?
Kako bi se uskladili s modernim sustavima nama sličnih država, postavlja se neizbježno pitanje: do kada će se odgađati dovršetak tranzicije hrvatskog zdravstva ?
Tranzicija će biti dovršena kada Republika Hrvatska bude garantirala svim svojim građanima pravo na liječenje kod najbolje educiranih stručnjaka koji su motivirani te rade u primjerenim uvjetima. U obiteljskoj medicini to znači pravo pacijenata na izbor specijalista obiteljske medicine koji skrbi o 1500 osiguranika u standardnom timu.
Činjenica je da danas specijalizacija iz obiteljske medicine nije prioritet, nego zakon dopušta da ravnatelj DZ može zaposliti nekoga bez specijalizacije iako se na natječaj za zapošljavanje javio specijalist obiteljske medicine. Liječnici koji već rade u obiteljskoj medicini, ali i mladi koji bi htjeli raditi kao obiteljski liječnici nisu dovoljno stimulirani za specijalizaciju iz obiteljske medicine radi niskih osobnih dohodaka, nemogućnosti profesionalnog razvoja, radne preopterećenosti, loše opće percepcije struke i velike individualne odgovornosti te podložnosti financijskom sankcioniranju te nedostatku fizičke i profesionalne zaštite.
Standardni je tim danas 1700 pacijenata pa, usprkos konsenzusu o potrebi smanjivanja na 1500, za sada nema rješenja koje bi u sustav dovelo dovoljan broj mladih liječnika. Kako nismo u totalitarnom sustavu , to se mora učiniti pomoću različitih oblika stimulacije. Postojala je prilika da se ponudom koncesije stimulira mlade liječnike, ali prevagnuo je interes domova zdravlja da se poveća broj timova doma zdravlja, a u kojima za povećan radni napor i dodatni rad liječnici i medicinske sestre imaju jednaku plaću i nisu ničim stimulirani. S druge strane, veći broj timova garantira financijsku stabilnost poslovanja DZ jer od ministarstva niti HZZO-a nije dovoljno prepoznata niti financijski potpomognuta specifična uloga DZ , koji mora popuniti timove u izoliranim i dislociranim sredinama, manje atraktivne timove, organizirati dodatnu dostupnost kroz dežurstva i slično, a sve to se financira uglavnom prihodom postojećih timova.
Nedostatan broj bolničkih liječnika biti će još izraženiji ako se ne uspije zbrinjavati veći broj bolesnika na puno jeftinijoj razini primarne zdravstvene zaštite.
Potrebno je uvažiti činjenicu da su, javno objavljeni službeni podatci HZZO, rezultati pokazali da je razumno dodatno motivirati timove obiteljske medicine, a to se najbolje može učiniti davanjem koncesije. Pretpostavka je da bi stimuliranje zaposlenika domova zdravlja također moglo djelovati motivirajuće.
DOM ZDRAVLJA UNUTAR ORGANIZACIJSKE SHEME PZZ
Nakon uvođenja zakupa i kasnije koncesija, često se postavlja pitanje uloge doma zdravlja. Tko može naložiti dodatni rad koncesionarima i kako ih na to motivirati ?
Nameću se i dodatna pitanja: Jesu li koncesionari jednakopravni subjekti kao DZ ili ZJZ ? Zašto DZ nije nadređen ZJZ i ZHM ? Treba li ZJZ biti koordinator zdravstvene zaštite ili to treba biti županija/Grad Zagreb sa svojim upravnim tijelom?
S obzirom da koncesije daje županija/Grad Zagreb, logično je zaključiti da ona usklađuje rad koncesionara i domova zdravlja , kao i ZJZ i ZHM.
U nastavku je nekoliko prijedloga organizacijske sheme .
Predlažemo da se posljednji prijedlog (slika 4.) uvaži kao najprimjereniji .
Tumač kratica:
DZ– dom zdravlja
ZJZ – Zavod za javno zdravstvo
ZHM – Zavod za hitnu medicinu
K – koncesionari i skupne prakse (zaokruženo)
Slika 1. – Dom zdravlja je „nadređen“ koncesionarima i skupnim praksama
Slika 2.- Dom zdravlja je koordinator zdravstvene zaštite na području županije/Grada Zagreba
Slika 3.- Zavod za javno zdravstvo je koordinator zdravstvene zaštite , a DZ je „nadređen“ koncesionarima i skupnim praksama
Slika 4.- Jedinica područne/regionalne samouprave je koordinator zdravstvene zaštite
Koncesionari se moraju pozicionirati na odgovarajuće mjesto u sustavu jer ne mogu biti podređeni domovima zdravlja niti bilo kojoj drugoj zdravstvenoj ustanovi.
Njihova uloga je obvezujuća pa i oni moraju sudjelovati na isti način u organizaciji zdravstvene zaštite kao i drugi subjekti, a to se tiče rada u izvanrednim situacijama, dodatnog rada u nekom obliku dežurstava koji se dogovori na lokalnoj razini, osiguranje kontinuiteta i dostupnosti zdravstvene zaštite, sudjelovanje u preventivnim aktivnostima preko lokalnih programa i slično.
Jedinica područne/regionalne samouprave mora biti koordinator i mjesto na kojem će se usklađivati rad svih provoditelja zdravstvene zaštite. Primjeri koji potvrđuju potrebu da jedinica područne/regionalne samouprave preuzme ulogu koordinatora :
- Nositelj preventivnih programa je ZJZ , a sudjelovanje timova DZ i koncesionara se treba usklađivati preko upravnog odjela
- Nositelj palijativne skrbi je DZ , a upravni odjel treba povezivati koncesionare, bolnice i ZJZ.
- Posebna dežurstva organizira DZ , ali plaćanje i ugovor o dodatnom radu s koncesionarima treba potpisivati županija /grad Zagreb .
Prema ovom prijedlogu , uvažavajući činjenicu da se koncesionari i koncedent već nalaze u ugovornom odnosu, razumno je da se u slučaju potrebe za dodatnim radom potpisuje dodatni ugovor između istih subjekata, a ne da koncedent delegira svoje ovlasti i obveze na bilo koju ustanovu u svom vlasništvu
KAKO OSIGURATI OPSTANAK DOMOVA ZDRAVLJA ?
KAKO OMOGUĆITI STANDARDNI TIM OM OD 1500 OSIGURANIKA?
KAKO OMOGUĆITI DA SVI OBITELJSKI LIJEČNICI BUDU SPECIJALISTI ?
PRIJEDLOZI:
- Standardni tim OM u sastavu DZ računati na 1500 osiguranika (odlaskom u koncesiju se preračunava na 1700)
- Standardni tim koncesionara se ne mijenja – ostaje 1700 dok se ne steknu potrebni kadrovski uvjeti za snižavanje standardnog broja
- HZZO ne plaća domu zdravlja za osiguranike iznad 1800 u timu
- Svakom specijalistu obiteljske medicine koji je u domu zdravlja odradio kao specijalist onoliko vremena koliko je trajala specijalizacija odmah se daje pravo izbora odlaska u koncesiju
- Ministar donosi pravilnik o stimulativnom nagrađivanju članova tima – zaposlenika DZ
- Zadržavanje stečenih prava i nastavak dosadašnjeg rada se podrazumijeva.
- Za odlazak u koncesiju obavezan je status specijalista OM (osim sadašnjih koncesionara kojima se priznaje stečeno pravo i mogućnost dobivanja sljedeće koncesije)
- Omogućiti povratak timova u sastav DZ , bilo kada tijekom trajanja koncesije
Ovim prijedlozima se postiže:
- zadržavanje stečenih prava liječnika i sestara
- potiče se specijalizacija
- počinje se smanjivanje standardnog tima (već je sada niži prosječni tim unutar DZ)
- potiče se zapošljavanje mladih liječnika u obiteljskoj medicini
- omogućuje se dodatna motivacija timova pravilnikom o stimulacijama ili odlaskom u koncesiju
- omogućuje se ispravljanje diskriminacije pojedinih timova kojima se do sada nije dopuštao slobodan izbor odlaska u koncesiju
