Autor: Natali Steiner
Često se ovih dana pojavljuje riječ “rat” kako bi se opisalo stanje u kojem se nalazimo. Postoje određene sličnosti, ali i ogromne razlike. Rat je u prenesenom značenju uključuje i opis stanja borbe protiv prirodnih sila, ali mi kao država i društvo nismo u ratu protiv drugih ljudi.
Sličnost rata protiv zaraznih bolesti i stvarnog rata postoji u činjenici potrebe pripreme zdravstvenog sustava na iznenadne “napade” zaraznih bolesti.
Suvremena vojna doktrina uključuje “dril” kao najbolju metodu pripreme vojnika na stvarnu ratnu situaciju. Teškim i upornim vježbanjem se postiže priprema vojnika na refleksno postupanje koje mu spašava život.
Hrvatska obiteljska medicina se nalazi pred izazovom koji će pokazati jesu li liječnici koji rade u obiteljskoj medicini dovoljno pripremljeni i uvježbani da mogu samostalno raditi ono za što su “izvježbani i obučeni” ili im je neophodno vodstvo ravnatelja domova zdravlja kako bi se izbjegla panika i raspad sustava.
Za što bi obiteljski liječnici trebali biti izvježbani, a vezano je za borbu protiv zaraznih bolesti?
Trebali bi znati raditi tako da ne prenose zarazne bolesti, zaštititi sebe od zaraze, te zaštititi pacijente od prijenosa zaraze ako su sami liječnici bolesni ili su zarazni.
Ova epidemija ne zahtijeva nikakvu drugu pripremu koja bi bila različita nego ona kod epidemije gripe i drugih respiratornih infekcija.
Impresionirani medijskim prikazima stvarnosti, obiteljski liječnici našli su se u situaciji kao i svi ostali građani. Izloženi pritisku i podložni paničnom reagiranju, preispituju svoj položaj u sustavu, pa traže izlaz iz ove situacije. U sličnoj se situaciji nalazi i vojnik na prvoj crti dok oko njega fijuču meci. Počne li vojnik, u iščekivanju kiše metaka, granata i dok čuje nalete aviona, razmišljati o tome kako će se suprostaviti napadu ili ga izbjeći, naći će se u situaciji kad će postavljati pitanja ima li dovoljno dobru opremu, zašto nema pancirku, bolje i više streljiva, bacač granata, postavljeno minsko polje ispred sebe, dublji zaklon, boljeg zapovjednika, jasne zapovijedi…
Kako opisati vapaje za dodatnom opremom koje nema u ordinacijama obiteljske medicine, a ovih dana je nedostaje i u bolnicama, stvaranje zalihe navodno čudotvornih lijekova (pa je HZZO morao zaprijetiti kaznama) i slično ?
Rad obiteljskog liječnika u sezoni respiratornih infekcija uključuje pojačano pranje ruku, nošenje kirurške maske i rukavica, dezinfekciju kvaka i drugih površina, češće provjetravanje prostora ordinacije, trijažu pacijenata…
Ponuđeno je i cijepljenje protiv gripe, pa se treba preispitati koliko se obiteljskih liječnika u posljednjih 10 godina svake godine cijepilo protiv gripe. Zašto bi se zaraze trebali bojati oni koji se nisu bojali da će dobiti gripu ili da će je prenijeti na pacijente??
Obiteljski liječnici trebaju raditi kao i do sada. Većina će se sigurno zaraziti COVID 19 i imati blaži oblik bolesti. Treba se nastojati zaštititi sebe i pacijente, a ipak znati da se ovaj virus može usporiti, a ne pobijediti. Tek tada prestaje strah, a počinje odgovornost.
Epidemiolozi i infektolozi danas rade svoj posao, a kad obiteljske liječnike budu trebali na poslovima za koje nisu obučeni ni pripremljeni, očekuje se obuka i oprema koji su potrebni za te poslove.
Hrvatska, travanj 2020.
